'Odradila je 4 od 30 tretmana. Međutim danas nam je uslijedio šok od kog se još oporavljam. Danas 31.01.2020. je dobila poziv s KBC-a Rebro da im se upravo danas zadnji preostali uređaj za terapiju zračenjem pokvario! Rekli su joj neka nazove u ponedjeljak i pita jesu li popravili uređaj, da joj kažu kada (i ako) može nastaviti s terapijom... Navodno postoje tri uređaja za zračenje na Rebru', napisao je Zagrepčanin Tomislav Veg na Facebooku..

'Sada ni jedan od ta tri više ne radi! 13.01. je mama bila na simulaciji zračenja (gdje određuju kako će gađati tumor), kada je čula kako im samo jedan uređaj radi. Tada je mami sestra rekla da rade i u tri smjene kako bi svi pacijenti stigli na terapiju na zadnjem preostalom uređaju koji im radi. Doktorima, tehničarima i sestrama tamo svaka čast. Ljudi krvavo rade, ljubazni su, strpljivi s pacijentima. Nije problem u njima. Meni je shvatljivo da se uređaji kvare. Sve se kvari. Ali ako pretpostavimo da je kvar jednog uređaja nastao 13.01 kad je ona za taj kvar čula (a možda je i ranije), zar se do 31.01. to nije moglo servisirat?!? Zamijeniti uređaj novim? A što je s trećim uređajem? Od kad je taj u kvaru? Tko je odgovoran na tom odjelu za to? Je li upoznat sa situacijom i što je poduzeo povodom toga', niz je logičkih pitanja koja je na svom Facebook profilu postavio Tomislav Veg.

Jedan je uređaj u međuvremenu popravljen tako da je njegova majka u ponedjeljak nastavila s terapijom. No, njegova potresna objava zagrebala je u problem s kojim se u sustavu već godinama suočavaju, ali koji nije niti blizu rješenja.

'Kod nas se zrači upola manje pacijenata nego u razvijenijim zemljama'

Hrvatska je, naime, u svjetskom vrhu po smrtnosti oboljelih od raka. Dakle nešto radimo krivo. A to što je krivo detektirao je predsjednik Hrvatskog onkološkog društva i predstojnik Klinike za onkologiju i radioterapiju KBC-a Split Eduard Vrdoljak koji je naveo da se zbog manjka opreme kod nas zrači upola manje pacijenata nego u razvijenijim zemljama, iako im je to potrebno.

'Nadalje, kašnjenja u dijagnostičkim procesima utječu i na stopu smrtnosti od raka, koja je u RH i dalje najviša u EU. Prema podacima iz Nacionalnog programa za suzbijanje raka, tome doprinosi slabija dostupnost kvalitetne onkološke skrbi, nedostatak kadra, radioterapijske i druge sofisticirane opreme, nedostatak multidisciplinarnog pristupa u onkologiji, kvalitetnih baza onkoloških podataka, kontrole kvalitete i u konačnici, nedovoljnog ulaganja u sve aspekte onkologije.

Kako se dalje navodi, u RH se čak oko 30 posto oboljelih od raka pogrešno liječi zbog neadekvatne dijagnostike.

Zapanjujuće brojke

U Nacionalnom planu protiv raka 2020. – 2030. jasno se detektiraju problemi. Brojke su zapanjujuće. 'Broj radioterapijskih uređaja u Republici Hrvatskoj kritično je manji od europskog prosjeka', izrijekom se navodi u dokumentu kojeg je Vlada dobila na stol.

U RH u funkciji je 15 linearnih akceleratora što nas svrstava u zemlje Europe koje su ispodprosječno opremljene. Kod nas je prosjek 3,5 uređaja na milijun stanovnika), dok je europski prosjek 5,3 uređaja na milijun stanovnika. Prosječna starost linearnih akceleratora u Republici Hrvatskoj (2016.) bila je 7,7 godina, s tim da je najmlađi uređaj bio star tri, a najstariji čak 18 godina.

Priznaje se da primjena suvremenih radioterapijskih tehnika na većini linearnih akceleratora kod nas nije moguća. Imamo kritično premali broj uređaja, a i one koje imamo stalno se kvare.

Kako se moglo dogoditi da sva tri uređaja ne rade?

Ljiljana Vukota iz udruge žena oboljelih i liječenih od raka 'Sve za nju' kaže za tportal kako nije nikakvo čudo da se uređaji kvare s obzirom na to da je 99 posto opreme u Hrvatskoj zastarjelo.

'Zadnjih godinu-dvije ti se kvarovi relativno brzo servisiraju. Naime, kod nas spavaju žene koje dolaze uz udaljenih mjesta na radioterapiju, pa kroz njih vidimo kako to funkcionira. Znam da ih se naruči na zračenje pa je aparat u kvaru, pa sutradan ili najkasnije u roku od dva dana, aparat bude popravljen', kaže.

Međutim pita se kako se moglo dogoditi da sva tri uređaja ne rade. 'Svjesni smo činjenice koliko je pacijenata a koliko je malo uređaja, to je temeljni problem. Ne kažem da jedna lista želja kao što je Nacionalni plan protiv raka može na papiru promijeniti i stvarnost, ali se toplo nadam da su ljudi na vrlo visokim pozicijama uočili problem radioterapijskoga liječenja, a svi znamo da bolje radioterapijsko liječenje sigurno može smanjiti smrtnost od raka', kaže Vukota.

Nacionalni plan borbe protiv raka trenutno je u e-savjetovanju i nada se da će kada stupi na snagu, prvi koraci biti upravo nabava novih uređaja.