Zabrinjavajući trend

U Hrvatskoj više od 700 biljnih vrsta prijeti izumiranje

  • Autor: Ivana Ivandić
  • Zadnja izmjena 19.06.2019 18:42
  • Objavljeno 19.06.2019 u 18:42
Velebitska degenija / ilustracija

Velebitska degenija / ilustracija

Izvor: Wikimedia Commons / Autor: wikimedia

Oko 600 biljnih vrsta izumrlo je u svijetu u zadnjih 250 godina te se procjenjuje da je brzina izumiranja oko 500 puta veća zbog ljudskog faktora, prema najnovijem istraživanju. Stoga smo provjerili kakva je situacija u Hrvatskoj, a iz Ministarstva zaštite okoliša i energetike navode kako je dosad izumrlo osam biljnih vrsta, dok je 765 njih ugroženo

Znanstvenici sa Sveučilišta u Stockholmu te iz Kraljevskih botaničkih vrtova u Londonu, koji su proveli istraživanje, ističu kako je najviše izumrlo biljaka ograničene rasprostranjenosti u regijama velike bioraznolikosti s tropskom i mediteranskom klimom, uključujući otoke.

U Hrvatskoj je osam regionalnih izumrlih biljnih vrsta: ješčarska milava, kaldezija, lanova vilina kosa, goli oštrik, dugolisna rosika, srednja rosika, vitka suhoperka i paštitkasti kotrljan.

Iz Ministarstva zaštite okoliša i energetike još navode jabučki klinčić ili jabučki karanfil, autohtonu biljku koja pripada vrsti orhideja.

Ova je biljka rasla samo na otoku Jabuci, a u 19. stoljeću uočio ju je hrvatski botaničar amater Matteo Botteri te je taj materijal poslao Robertu de Visianiju, tadašnjem profesoru botanike na Sveučilištu u Padovi. Visiani je opisao tu vrstu 1852. godine u svom djelu 'Flora Dalmatica', a već početkom 20. stoljeća više nije pronađena.

'Pretpostavlja se kako je njezino izumiranje uzrokovano pretjeranim i nekontroliranim sakupljanjem botaničara i ribara', objašnjavaju iz Ministarstva.

U Hrvatskoj je dosad, kako navode iz Ministarstva, zabilježeno 5038 vrsta i podvrsta vaskularne flore, što uključuje papratnjače i sjemenjače, među kojima se nalaze i one vrste koje nisu zavičajne za Hrvatsku.

Od tih 5038 biljnih vrsta za ukupno 765 njih procijenjena je ugroženost, a 181 vrsta i podvrsta ima visok rizik od izumiranja, stoga su strogo zaštićene Zakonom o zaštiti prirode.

  • +12
  • +9

Smrznute biljke

Izvor: Profimedia / Autor: Profimedia

Kao najznačajnije uzroke ugroženosti vaskularne flore navode preinake prirodnih ekosustava, a to su poljoprivreda i akvakultura, stambeni i poslovni kompleksi, korištenje bioloških resursa te prometni koridori i komunalni vodovi. No najveću prijetnju predstavljaju brane i upravljanje vodama/korištenje voda.

'Izumiranje bilo koje vrste predstavlja neizmjeran gubitak za prirodu jer svaka vrsta ima svoje mjesto i ulogu u njoj. Osim toga, gubitak jedne vrste može dovesti i do gubitka ostalih vrsta koje su o njoj ovisne, što je posebno slučaj kod biljaka', zaključuju iz Ministarstva.

Isto naglašavaju i znanstvenici navodeći kako je u proteklih 250 godina nestalo 217 ptica, sisavaca i vodozemaca te upozoravaju da je riječ o iznimno zabrinjavajućem trendu jer sav život na Zemlji ovisi o biljkama i njihovoj fotosintezi.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!