Rezanja u novom proračunu za 2015. nisu se odnosila na Ministarstvo socijalne politike i mladih. 'Što se tiče nas u socijali - ostalo je sve isto. Socijalne potrebe su velike i u ove tri godine nismo rezali nikakva socijalna davanja, kao ni mirovine ni dječje doplatke. Mislim da je proračun dobro složen u okvirima mogućeg, a svatko je dao svoj doprinos. Štedjeli smo na onome na čemu smo mogli, manje-više na materijalnim izdacima.'

Na konkretno pitanje, koje se nastavlja na jučerašnju saborsku raspravu, ima li u Hrvatskoj gladne djece, Opačić je odgovorila: 'Kriza koja traje skoro osam godina sigurno je uzela danak kod jednog broja ljudi. Sve se teže živi i zato idemo u otpis dugova da im malo olakšamo.'

Kaže da centri za socijalni skrb isplaćuju jednokratne pomoći da pomognu obiteljima ako im treba pojačan iznos sredstava kako im djeca ne bi bila gladna: 'Međutim najčešće je riječ o djeci romske populacije i ljudima koji nemaju riješeno državljanstvo pa im, sukladno tome, kao ni u jednoj zemlji EU-a, ne možemo dati nikakvu socijalnu naknadu. Moram reći da mi to uspijevamo malo pokrivati putem udruga, jer smo dosta sredstva preusmjerili u programe za suzbijanje siromaštva, međutim te su udruge malobrojne i nastojimo ih ojačati za sljedeću godinu. Za to smo u sljedećoj godini predvidjeli još veći iznos.'

Opačić kaže da je Vlada svjesna toga da ima siromašnih, što dokazuje i činjenica da su izradili Strategiju borbe protiv siromaštva.

Kako je čak i MMF podržao inicijativu Vlade da se građanima otpišu dugovi, upitana je gdje je stala u pregovorima s teleoperaterima koji još nisu pristali na otpise dugova.

'Idući tjedan imamo razgovore s teleoperaterima jer su građani, nakon banaka, kod njih najviše zaduženi. Nadam se da će i oni prestati inzistirati na moratoriju i da će ići na otpis dugova onima koji su najsiromašniji. Banke i komunalne tvrtke su shvatile da se neće uspjeti naplatiti od najsiromašnijih, a trebali bi i teleoperateri. Nadam se uspješnim pregovorima sljedeći četvrtak i pozivam ih na malo socijalne odgovornosti', poručila je Opačić.

Dodala je da nikoga ne mogu prisiliti na otpis duga do 10.000 kuna, ali da Vlada može donijeti zakon o moratoriju na naplatu u naredne dvije ili tri godine.

Država može otpisati dugove i do 25.000 kuna, a za druge ne znamo. Pitali su nas mnogi što s dugovima od 11 ili 12 tisuća kuna. Ne znamo, jer riječ je o projektu koji nije zakonski, nego je dobrovoljan i zato i mi na to pitanje još tražimo odgovor. Ako ikoga prisilimo da otpiše dugove, došli bismo do ustavne tužbe. Otvorili smo prostor za razgovore, pa tko može i tko ima prostora, može otpisati ljudima i nešto više od 10.000 kuna', poručuje Opačić.

Dakle one koji ne pristanu na otpis dugova mogao bi sustići zakon o moratoriju koji bi Vladu zaštitio od ustavnih tužbi, a građanima bi dao dvije do tri godine da skupe novac za vraćanje dugova: 'Nakon tri godine dugovi bi se mogli naplatiti, tako da nećemo oštetiti nijednu od tvrtki, ali ćemo zaštititi građane određeni period sporazumom ili memorandumom, kako bilo.'