Prema pisanju New York Timesa, koji se poziva na dvije osobe bliske pregovorima, Bijela kuća razmatra mogućnost sklapanja poslovnih dogovora s Rusijom prije nego što Moskva pristane okončati rat. Jedan američki dužnosnik rekao je da bi takvi dogovori trebali pokazati da je Washington ozbiljan u namjeri da resetira odnose s Moskvom.

To bi predstavljalo zaokret u odnosu na Trumpov raniji stav da poslovna suradnja s Rusijom može doći tek nakon što rat bude završen. Istodobno, upravo je američki Kongres ovoga tjedna usvojio veliki paket novih sankcija protiv Rusije.

Putin uvjeravao Amerikance da će osvojiti Donbas

Trumpovi izaslanici Steve Witkoff i Jared Kushner sastali su se s Vladimirom Putinom u Moskvi 5. rujna, u pokušaju da ponovno pokrenu pregovore koji su mjesecima bili gotovo zamrznuti.

Tijekom razgovora Putin je, prema osobi upoznatoj s pregovorima, ponovno iznio uvjerenje da će ruske snage u idućim mjesecima zauzeti cijeli Donbas te da će ruski napadi na ukrajinsku energetsku infrastrukturu otvoriti put vrlo teškoj zimi.

Kushner mu je, prema istom izvoru, odgovorio podsjetivši ga da je istu stvar govorio i godinu ranije.

'Uz dužno poštovanje, rekli ste nam upravo to i prije godinu dana. Kolike su šanse da se vratimo ovamo za još godinu dana, a vi opet budete govorili isto? Možda ne izgubimo godinu dana?'

Razgovor je, prema New York Timesu, sažeo problem s kojim se Trumpova administracija suočava već više od godinu i pol: kako uvjeriti Putina na kompromis ako Rusija i dalje vjeruje da može ostvariti svoje ciljeve na bojištu.

S jedne strane sankcije, s druge poslovne ponude

Novi američki pristup tako sve više izgleda kao kombinacija mrkve i batine. Dok Kongres pokušava Moskvi otežati financiranje rata, Bijela kuća razmišlja o tome kako ruskoj eliti pokazati da bi završetak rata mogao donijeti konkretne gospodarske koristi.

Američki dužnosnik rekao je da bi određeni dogovori prije završetka rata mogli stvoriti dodatni interes među članovima ruskog poslovnog i političkog vrha za postizanje mira. Smisao takve politike bio bi uvjeriti i tvrđu struju oko Putina da Trump doista želi novu vrstu odnosa s Rusijom.

Balazs Jarabik, bivši diplomat Europske unije u Kijevu, ocijenio je da postoje znakovi kako Washington razmatra veće ustupke Moskvi. Prema njegovu tumačenju, SAD signalizira da bi neki dogovori mogli krenuti naprijed ako Rusija prethodno pokaže konkretnu suzdržanost.

Što bi se zapravo moglo nuditi Rusiji?

Za sada nije poznato koji bi točno poslovi mogli biti na stolu. Ruski dužnosnici posljednjih su mjeseci Amerikancima nudili suradnju u nizu područja – od rijetkih zemnih metala i proizvodnje aluminija do zajedničkih projekata na Arktiku.

Spominjala se čak i mogućnost da američke kompanije sudjeluju u prodaji ruskog prirodnog plina europskom tržištu. No nema potvrde da je išta od toga već dogovoreno.

Nakon sastanka Putina s Witkoffom i Kushnerom 5. rujna, Putinov vanjskopolitički savjetnik Jurij Ušakov rekao je da se razgovaralo i o gospodarskim pitanjima te potencijalnim velikim rusko-američkim projektima od obostrane koristi.

Trump je i ranije govorio o velikom gospodarskom potencijalu Rusije. No prije godinu dana postavio je drukčiji uvjet.

'Žele poslovati', rekao je tada Trump. 'Ali neće poslovati dok ne riješimo rat.'

Upravo bi taj uvjet sada mogao biti ublažen.

Pregovori zapeli na ukrajinskom teritoriju

Promjena pristupa događa se nakon što su pregovori zapeli na jednom od najtežih pitanja – teritoriju. Rusija traži da Ukrajina prepusti preostale dijelove Donbasa koje Moskva ne kontrolira, dok Kijev na to ne pristaje.

Kushner je o tom problemu govorio prošlog vikenda tijekom videoveze s okupljanjem ukrajinskih i međunarodnih pristaša Ukrajine u Kijevu.

'Predsjednik Putin iznio je ono što želi postići. Ako bi se Ukrajina, znate, htjela povući do te linije, onda smo očito ostatak dogovora već postavili i pripremili. Ukrajina to trenutačno ne želi učiniti.'

Kushner je rekao da je zadaća američke strane kao posrednika pronaći 'kreativno rješenje' koje bi omogućilo objema stranama da nastave dalje. Njegovo predstavljanje Putina kao jednako predanog pregovorima izazvalo je smijeh dijela publike u Kijevu, pokazavši koliko ukrajinski saveznici nepovjerljivo gledaju na takav opis pregovora.

Kongres pojačava pritisak

U isto vrijeme američki Kongres poslao je Trumpu na potpis novi paket sankcija protiv Rusije. Zastupnički dom usvojio ga je 16. rujna sa 262 prema 159 glasova, nakon što je Senat zakon već ranije prihvatio. Mjera predviđa dodatni pritisak na ruski energetski i obrambeni sektor te mogućnost carina do 100 posto za velike kupce ruske nafte i plina.

Time nastaje neobična situacija: dok dio Washingtona pokušava Moskvu prisiliti na ustupke povećanjem gospodarskog pritiska, Trumpovi pregovarači razmatraju može li se do istog cilja doći i ponudom budućih koristi.

Novi pokušaj pregovora u listopadu?

Trumpova administracija posljednjih tjedana ponovno pokušava pokrenuti pregovore. Nakon susreta u Moskvi Witkoff i Kushner otputovali su u Kijev, a ukrajinski dužnosnici najavili su mogućnost novog trilateralnog susreta SAD-a, Ukrajine i Rusije u listopadu.

Moguća su i ograničena primirja, primjerice za napade na energetsku infrastrukturu ili plovidbu Crnim morem. No ključni teritorijalni spor zasad ostaje neriješen.

Zbog toga se Trumpova strategija prema Moskvi trenutačno temelji na dva paralelna kanala – pritisku kroz sankcije i pokušaju da Rusiji ponudi dovoljno veliki razlog za promjenu kalkulacije. Hoće li gospodarski poticaji dobiti prednost pred pritiskom, tek bi se trebalo pokazati.