Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić izjavio je da planira napustiti predsjedničku funkciju za 'tri ili četiri mjeseca, možda i ranije', čime je ponovno otvorio pitanje mogućih političkih scenarija u susjednoj zemlji
'Počeo sam pakirati knjige u Predsjedništvu. Pitao sam prijatelje tko može primiti 500 knjiga, a oko 1.200 koje sam dobio tijekom mandata poklonit ću nekoj ustanovi', rekao je Vučić.
Ako bi do ostavke doista došlo, Srbija bi se suočila s važnim političkim promjenama, a u središtu pozornosti našla bi se predsjednica Skupštine Srbije Ana Brnabić, piše Danas.rs.
Brnabić bi privremeno preuzela državni vrh
Prema srpskom Zakonu o predsjedniku Republike, u slučaju ostavke predsjednika njegove ovlasti automatski preuzima predsjednik parlamenta. U aktualnim okolnostima to znači da bi Ana Brnabić postala vršiteljica dužnosti predsjednice Srbije.
Na toj bi funkciji mogla ostati najviše tri mjeseca, tijekom kojih bi morali biti raspisani novi predsjednički izbori. Zakon propisuje da se izbori raspisuju u roku od 90 dana od ostavke predsjednika, a samo glasovanje mora se održati između 30 i 60 dana od raspisivanja.
Brnabić bi time ušla u povijest kao treća žena koja je obnašala dužnost šefice države u Srbiji, nakon Nataše Mićić i Slavice Đukić Dejanović.
Zaokružila bi sve tri najvažnije funkcije u državi
Privremeno preuzimanje predsjedničke funkcije imalo bi dodatnu političku težinu jer je Ana Brnabić već bila predsjednica Vlade Srbije, a danas obnaša dužnost predsjednice parlamenta.
U slučaju preuzimanja predsjedničkih ovlasti, privremeno bi objedinjavala sve tri najvažnije državne funkcije koje je moguće obnašati u Srbiji.
Kao vršiteljica dužnosti predsjednice predstavljala bi zemlju u inozemstvu, primala strane diplomate, proglašavala zakone i raspisivala parlamentarne izbore. Istodobno bi preuzela i ulogu vrhovne zapovjednice Vojske Srbije.
Tri moguća scenarija nakon Vučićeve ostavke
Zasad nije jasno bi li eventualna Vučićeva ostavka dovela do istodobnog održavanja predsjedničkih i parlamentarnih izbora ili bi se politička većina odlučila za drukčiji rasplet.
Prvi scenarij predviđa da predsjednik skrati mandat, nakon čega bi parlament bio raspušten, a građani bi istog dana birali i novi saziv parlamenta i novog predsjednika države.
Druga mogućnost uključuje rekonstrukciju Vlade. U tom slučaju premijer Đuro Macut mogao bi podnijeti ostavku ili bi parlament izglasao nepovjerenje Vladi. Ana Brnabić tada bi mogla povjeriti mandat za sastavljanje nove Vlade upravo Vučiću.
Ako vladajuća većina uspije formirati novu vladu u zakonskom roku, održali bi se samo predsjednički izbori. U suprotnom bi uslijedili i izvanredni parlamentarni izbori.
Treća opcija podrazumijeva raspisivanje samo prijevremenih parlamentarnih izbora, uz odvojeni proces izbora novog predsjednika države.
Vučić kao budući premijer?
Predsjednik Srpske napredne stranke Miloš Vučević već je naznačio kakav bi mogao biti plan vladajuće koalicije.
'Ako pobijedi SNS i naša koalicija, kandidirat ćemo Vučića za premijera. Ako građani odluče da je ova politika najbolja za Srbiju, prirodno je da Aleksandar Vučić bude predsjednik Vlade', rekao je Vučević.
Tko bi u tom slučaju mogao postati novi predsjednik Srbije zasad nije poznato. Vučević je tek poručio da budući šef države mora biti 'dobar čovjek, domoljub i osoba koja ulijeva povjerenje građanima'.
Bez obzira na politički rasplet, eventualna Vučićeva ostavka otvorila bi jedno od najneizvjesnijih političkih razdoblja u Srbiji posljednjih godina.