Prema istraživanju koje je objavio Jutarnji list, prvi rezultati ankete osnovnoškolaca i srednjoškolaca su poražavajući. Mladi osim što su apolitični, ne znaju razlikovati demokraciju od diktature. Pluralizam im je - favoriziranje vlastite kulture umjesto poštovanje različitosti. Ti će mladi ljudi uskoro imati pravo biranja vlasti, a kako će znati što je za njih najbolje i kakvo društvo žele ako ne prepoznaju instrumente kojima se to postiže?

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta već godinu dana provodi eksperimentalnu nastavu građanskog odgoja u 12 osnovnih i srednjih škola (osam osnovnih i četiri srednje škole), a od jeseni bi taj predmet trebao u potpunosti zaživjeti. Nacrt prijedloga provedbe građanskog odgoja u osnovnim i srednjim školama trebao bi biti objavljen 1. travnja 2014. godine.

'Na kraju javne rasprave i nakon analize pristiglih prijedloga iz javne rasprave Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta će najkasnije do 30. lipnja 2014. objaviti Kurikulum građanskoga odgoja i obrazovanja', kažu u ministarstvu.

Gotovo svi stručnjaci i političari s kojima smo razgovarali slažu se da je građanski odgoj nužan, no kada je provedba u pitanju, svatko ima vlastite zamisli o tome kako bi on trebao izgledati.

Gordan Jandroković (HDZ) kaže da će poduprijeti donošenje Kurikuluma građanskog odgoja, ali ako on bude lišen ideologije: 'U ovu Vladu nemam povjerenja jer sve radi ideološki. Kad bi Milanović to predlagao, bojim se da bi to bio kriptokomunistički i radikalno liberalni kurikulum. To onda ne prihvaćam, jer sve ideologije trebaju biti jednako zastupljene. Odbacujem svaku indoktrinaciju djece.

Predsjednik sindikata učitelja i nastavnika Preporod Željko Stipić kaže da je građanski odgoj svakako potreban: 'Taj potez ocjenjujemo jednim od kvalitetnijih od aktualne vlasti. Naši učenici moraju učiti o ljudskim pravima, odgovornosti i toleranciji. Sve su to prevažni sadržaji, pogotovo jer živimo u zemlji u kojoj se ozbiljno narušavaju ljudska prava, a suživot i snošljivost na niskim su granama.'

Stipić upozorava da se satovi građanskog odgoja moraju oprezno uključiti u satnicu već preopterećenih nastavnika i učenika. 'Naša sugestija je da se u kurikulum uključe i informacije o pravima radnika. Naime, učenici odlaze u svijet rada a da gotovo ništa ne znaju o svojim pravima iz radnog odnosa, kako ih zakoni štite i kako se mogu sindikalno organizirati.'

Sindikalac Stipić uvjeren je da će građanska edukacija doprinijeti u smanjenju apolitičnosti i buđenju opće građanske, ekološke i drugih svijesti koje nam, kaže, nedostaju.

Politolog Višeslav Raos također smatra da je građanski odgoj 'jako dobra ideja'. Kaže da je velika šteta što već nije zaživio u školama. Predmet 'Politika i gospodarstvo' djelomično ispunjava tu ulogu 'građanskog odgoja', ali s njime se susreću učenici samo nekih četverogodišnjih srednjih škola.

'Pitam se jedino, hoćemo li imati samo političko obrazovanje ili ćemo ga nadopuniti s drugim. Čini mi da bismo, osim političke pismenosti i stvaranju aktivnih građana koji razumiju medije, zakone i izbore, trebali uvesti i pravnu te ekonomsku pismenost', rekao je Raos.

Kaže da mladi ljudi, kada stasaju moraju znati što je to kredit, kako se sklapa i što sve može donijeti minus na računu. Trebaju znati razliku između prekršaja i kaznenih djela, kaže Raos: 'Neće svi biti studenti prava, ali treba ih obrazovati da ne budu u panici ako dobiju kaznu za prekršaj. Da se snalaze u prostoru i administraciji. Da se taj odgoj ne svede samo na pitanja o Europskom parlamentu, Saboru... Da to ne bude još jedan predmet daleko od stvarnog života jer ovo jesu stvarne teme za cijeli život.'

Raos smatra da bi se građanski odgoj trebao provoditi već u višim razredima osnovne škole jer se već maloljetnici mogu organizirati kroz udruge, ali najveća pozornost trebala bi biti na srednjoškolcima: 'Ne bi smjeli biti zakinuti oni koji nisu u gimnaziji. Ispada da je politika za visokoobrazovane, a to je opasno jer ako se ljudi osjećaju isključenima i otuđenima od političkih procesa, skloniji su ekstremizmu, delikvenciji i nasilju.'

Građanski odgoj najmlađih bi, kaže Raos, trebao započeti s osvještavanjem da postoji gradska ili općinska imovina, da se u očaju ne bi vandalizirala igrališta i fasade zgrada.

Stipić i Raos nadaju se da barem ovo pitanje građanskog odgoja neće poslužiti političarima za skupljanje jeftinih poena na ideološkim raspravama, kao u slučaju Kurikuluma zdravstvenog odgoja, jer ovdje se ipak radi o mladima - odnosno o budućnosti hrvatskog društva.