Već na početku razgovora za RTL Danas Sinn se složio da ekonomska situacija u Hrvatskoj nije dobra upozorivši pritom posebno na nezaposlenost.

'Hrvatska iza sebe ima težak put iz komunizma. Još ne posjeduje strukture tržišnog natjecanja koji su dio tržišnog gospodarstva. Postojao je jedan djelomično povoljan razvoj. Država je bila ovisna o inozemnim kreditima, vanjski dug snažno je rastao u odnosu na BDP. To je slično kao i u drugim zemljama eurozone koje se nalaze u krizi. Hrvatska je imala stabilan tečaj, kao da je euro već uveden. Sad se nalazi u teškoj situaciji, jer su cijene visoke, prerađivačka industrija nije konkurentna, poljoprivreda je u poteškoćama. Dakle, cjelokupna situacija nije dobra', poručuje Sinn.

Institut IFO pomaže HDZ-u na rješenju izlaska iz takve loše situacije. Iako je prije samo mjesec dana predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko gospodarski program najavljivao za početak ožujka, prije neki dan Domagoj Ivan Milošević dao je do znanja da se i tak rok pomaknuo na svibanj. Sinn priznaje da je posao gotov tek na pola.

Bilo bi prerano govoriti o preporukama. Bit će to sigurno preporuke za strukturna poboljšanja hrvatskog gospodarstva, jačanje konkurentnosti industrije, privlačenje inozemnih ulaganja - jer izravna ulaganja hitno su potrebna - te povećanje fleksibilnosti tržišta rada', kaže Sinn.

Koje će mjere preporučiti kako bi se to postiglo, Sinn još ne zna, ali podsjeća što je napravila Njemačka. 'Proveli smo, primjerice, reformu tržišta rada koja je uvela aktivirajuću socijalnu politiku. Dok je prije toga država dodjeljivala novac pod uvjetom da ne sudjelujete na tržištu rada, sad je davala više novca za sudjelovanje u njemu. Na taj je način tržište rada postalo fleksibilnije, nastalo je pravo čudo. Reforme su bile djelomično teške, ali stopa nezaposlenosti se prepolovila dok je u čitavoj eurozoni rasla. Moguće je provesti reforme koje donose veću zaposlenost i blagostanje', kaže Sinn.

Sinn nije želio kritizirati Vladu niti reći radi li dobar posao, ali upozorava da bi preporuke instituta trebali poslušati i oni koji su na vlasti i oni na opoziciji.

Ako se poslušaju preporuke instituta, Sinn je objasnio i što onda očekuje Hrvatsku.

'Strukturne reforme nikad ne djeluju odmah, za to uvijek treba nekoliko godina. Uzmimo primjerice reforme u Njemačkoj početkom prošlog desetljeća. Donesene su 2003., provedene su prvi put 2004., vidljive su bile 2007. a tek 2010. smo osjetili jače, značajne efekte. Potrebno je pola desetljeća dok strukturne reforme djeluju. Nešto malo možda i prije, ali ne od danas na sutra. Uvijek se može provesti politika kojom se u ovom trenutku nešto malo pokreće. Država se može, na primjer, zadužiti kako bi pokrenula potražnju za proizvodima iz privatnog sektora za koje nema kupaca u svijetu, ali to ne doprinosi poboljšanju gospodarstva', zaključio je Hans-Werner Sinn.

U razgovoru za HRT Sinn je kazao kako Hrvatska pati od 'nizozemske bolesti' - ovisna je o novcuiz drugih zemalja, što je pogubno za unutarnje investicije. 'Kada jeNizozemska našla plin, prodali su ga drugim zemljama i zaradili mnogonovca kojim su povisili plaće i to je bilo pogubno za izvoz', obrazložioje. Također smatra kako u Hrvatskoj prelazak iz komunističkoggospodarstva u tržišno još nije završen - imamo puno 'polujavnih'tvrtki. 'Radite dulje i rađajte više djece', poručio je Hans Werner Zin.To je jedino rješenje za demografski problem koji ima Hrvatska, ali ibrojne druge zemlje zapadne Europe.
Iako se već godinama špekulira s otkazima u javnom sektoru, Sinn u razgovoru za Novu TV kaže daHrvatska može profunkcionirati bez silnih otkaza.

'Javni sektor nije prevelik, koliko ja vidim, normalan je. Ali mnogo je tvrtki u vlasništvu države i mogla bi se razmotriti privatizacija. To ne bi značilo da bi radna mjesta nestala, naprotiv, mogle bi postati konkurentnije i stvoriti još više radnih mjesta', smatra Werner Sinn.

Ipak njemački stručnjak preporučuje oprez i ravnotežu prilikom privatizacije. Ističe kako nema smisla privatizirati primjerice vodovodne tvrtke ili željezničku infrastrukturu.