vruća tema

Trebaju li se promijeniti Vatikanski ugovori? Izneseni žestoki argumenti za i protiv

  • Autor: B. S.
  • Zadnja izmjena 07.02.2019 10:40
  • Objavljeno 07.02.2019 u 06:19
tportal

Izvor: Screenshot / Autor: HRT

Klub zastupnika Glasa i HSU-a zatražio je u travnju prošle godine reviziju četiri ugovora sa Svetom Stolicom. Poslijepodne je o tome bilo riječi u Hrvatskom saboru, a jučer navečer i u HRT-ovom Otvorenom

Goran Beus Richembergh, saborski zastupnik GLAS-a, pojasnio je da se traži promjena modela financiranja jer su u vrijeme sklapanja ugovora uvjeti bili bitno drugačiji.

'Hrvatska je bila geopolitički u drugoj situaciji. Još je trajala mirna reintegracija, nismo kontrolirali cijeli svoj teritorij, a nismo bili niti članovi nijedne međunarodne organizacije. U tom trenutku potpora Svete Stolice bila je iznimno važna. Međutim, u međuvremenu smo Katoličkoj crkvi isplatili oko 15 milijuna kuna. Vraćen je i veliki dio imovine. Sada je sasvim druga početna pozicija', kazao je Beus Richembergh.

  • +14
  • +11

Prosvjed protiv Vatikanskih ugovora

Izvor: Cropix / Autor: Bruno Konjevic / CROPIX

'Smatramo da je iznos, oko milijardu kuna godišnje, barem tri puta veći nego što je realna mogućnost jedne države koja ima velike socijalne probleme, pa i u zdravstvu. S druge strane, smatramo da je potrebno revidirati i postojeći model vjeronauka', kazao je i spomenuo pravnu nejednakost. Naglasio je da ako se protiv svećenika pokreće kazneni postupak, najprije se tada mora obavijestiti njihov biskup, a tek onda krenuti dalje.

'Nijedan drugi građanin RH to nema kao zaštitni mehanizam', dodaje.

'Vjeroučitelje imenuju mjesni ordinariji preko katehetskih vijeća. Dakle nikakvog utjecaja država nema na to da oni ulaze u škole i postaju stalni zaposlenici, a mogu biti i ravnatelji. Gotovo dvostruko brže napreduju u svom zvanju. Udžbenike Katoličke crkve država ne smije niti propitivati, jer njihov sadržaj određuje Crkva. Druge vjerske zajednice udžbenike moraju donijeti na odobrenje Ministarstvu znanosti', istaknuo je među ostalim Beus Richembergh.

Mons. Mate Uzinić, dubrovački biskup, rekao je da neće odgovarati na različita mišljenja što se tiče Vatikanskog ugovora. 'Naravno da se oni mogu promijeniti, revidirati. Sami ugovori u sebi sadrže odredbu koja kaže da ako jedna od strana bude smatrala da su se bitno promijenile prilike u kojima je sklopljen ugovor, da se onda može pristupiti njihovom mijenjanju. Sami ugovori u preambuli govore o tome koji su to razlozi na temelju kojih se sklapaju konkretni ugovori. Razlog zbog kojih je on potpisan prema toj preambuli, bili su materijalni uvjeti za pastoralno djelovanje Katoličke crkve. S druge strane, bila je tu uloga Katoličke crkve u odgojnoj, kulturnoj i karitativnoj djelatnosti. Ako se smatra da Katolička crkva više nema tu ulogu u društvu onda naravno da su se promijenile za Republiku Hrvatsku okolnosti i bilo bi u redu da RH krene prema promjeni tih ugovora.

'Balans obveza'

No što se tiče Katoličke crkve ona i dalje ima potrebu za tim da se osiguraju materijalni uvjeti za njeno djelovanje jer iskreno priznam da bez tih sredstava Katolička crkva u RH ne bi mogla funkcionirati. U prošlom sustavu smo funkcionirali zato što su nam pomagale druge crkve, osobito iz Njemačke. Ja sam za Katoličku crkvu u RH koja će moći sama ispunjavati svoje obveze i pomagati drugima. Mi sada nažalost nismo na toj razini', kazao je među ostalim Uzinić.

Željko Reiner (HDZ), potpredsjednik Hrvatskog sabora, kazao je da ni on a niti HDZ ne vide apsolutno nikakvu potrebu da se mijenjaju ugovori sa Svetom Stolicom.

'To nisu Vatikanski ugovori, to su ugovori sa Svetom Stolicom, a ne s drugom državom'. Istaknuo je i da se ne može koristiti institut reciprociteta, jer da se to može samo u slučaju kada se radi o ugovorima među državama. Kazao je i da u prijedlogu stoji da Katolička crkva širi poruke isključivosti, mržnje i nerazumijevanja. Beus Richembergh uzvratio je i kazao da se ne radi o reciprocitetu već o stanovitom balansu obveza.

'Katolička crkva po ovom sporazumu sa Svetom Stolicom apsolutno nema nikakve obveze. Biskupija biskupa Uzinića jedina u Hrvatskoj objavljuje financijska izvješća', dodaje.

  • +11
  • +8

Papa Franjo

Izvor: Profimedia / Autor: N. N.

Joško Klisović (SDP) naglasio je da su ugovori sa Svetom Stolicom potpisani u prvim godinama hrvatske državnosti. Znamo da je Sveta Stolica imala jednu konstruktivnu ulogu u to doba, u promicanju hrvatske državnosti. 'Tažimo da se rješenja u tim ugovorima ipak iz današnje perspektive preispitaju i vidi jesu li ona optimalna za današnju Hrvatsku.'

Pitanje poreza

'Razne europske države imaju razne modele. SDP ide za tim da se vide koji sve modeli postoje. Idemo osigurati financiranje Katoličkoj crkvi, ali na način da ne bude previše za hrvatski proračun, a da Crkva može normalno funkcionirati', kazao je. Klisović navodi da se danas u raspravi čulo da je i Europski sud donio jednu presudu koja kaže da Crkva kada koristi svoju imovinu ili kada djeluje komercijalno - mora plaćati porez.

'Ne može se pozivati na povlasticu neplaćanja poreza. To je isto i papa Franjo kazao, da Crkva ne bi smjela iz etičkih i moralnih razloga, kada nastupa komercijalno na tržištu, izbjegavati plaćati porez. Vidite kako se okolnosti mijenjaju. I u Crkvi sazrijeva uvjerenje da svako rješenje koje ona ima treba biti pravedno, etično, moralno', dodaje Klisović.

Anto Mikić iz Hrvatskog katoličkog sveučilišta kaže da Crkva troši novac na isto na što ga je trošila i zadnjih 2000 godina - na održavanje svojih bogoštovnih objekata, na znanstvenu djelatnost, na materijalne potrebe svojih svećenika. 'Hrvatsko katoličko sveučilište ne znam li bi postojalo bez ugovora sa Svetom Stolicom', dodaje.

'Na tom fakultetu studiraju studenti, hrvatski građani, čiji roditelji uplaćuju sve poreze i prireze. Njih je oko 1.200. Ne studiraju teologiju, nego povijest, komunikologiju, sestrinstvo i druge stvari koje su potrebne ovome društvu. Upravo završavamo sveučilišnu knjižnicu koja će biti od koristi i drugih građanima. Nadam se da ćemo uskoro uspjeti napraviti i studentski dom', izjavio je Mikić.

Naglašava da mu smeta što se Katoličku crkvu ne promatra kao partnera, supotpisnika ugovora.

'Crkvu se promatra kao nekog protivnika, neprijatelja, parazita. Crkva se financira iz državnog proračuna, ali se financiraju i političke stranke. Mislim da bi puno brža ušteda bila da se političke stranke odreknu za ovu i iduću godinu financiranja iz državnog proračuna. Za to ne trebaju nikakvi međunarodni sporazumi, niti nikakva dugotrajna procedura, ako je to primarni razlog izmjena ovih ugovora', kazao je.

Imovina Crkve

Prema mišljenju Mikića, radi se o političkoj temi.

'Amsterdamska koalicija se tu pojavila kao konkurencija SDP-u, pa i SDP pokušava uskočiti u taj vlak. Bojim se da je to ipak kratkotrajna računica, koja će prema mom mišljenju koristiti HDZ-u. HDZ će imati priliku pokazati svoje demokršćansko lice baš nekako u trenucima kad je ono javno načeto iz jednog desnijeg dijela političkog spektra. Čak će se uz HDZ morati svrstati i neki njegovi politički protivnici iz desnice, pa zajedno s njime braniti ugovore sa Svetom Stolicom. Vjerujem da motiv nije sama izmjena ugovora', istaknuo je i kazao da vjeronauk nije uveden potpisivanjem ugovora sa Svetom Stolicom, a niti povrat imovine nije iniciran sporazumima, već zakonom koji je Hrvatski sabor donio prije nego su potpisani ti ugovori.

Uzinić pak tvrdi kako misli da je nemoguće Crkvi vratiti svu imovinu. Kaže da mu je žao što se u raspravi naglasak stavlja na imovinu. 'Ona doista nije važna. Ona je sredstvo i ne smije biti cilj ni Katoličkoj crkvi niti parlamentu. Ako to postane cilj onda smo na krivoj stazi i odvest će nas u sukobljavanje oko nebitnih stvari, a bitne će nam izmaći', dodaje.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!