Masovni prosvjedi koji se ovih dana šire Srbijom ne pokazuju znakove posustajanja, a njihova daljnja sudbina, zajedno s političkom budućnošću zemlje, ostaje krajnje neizvjesna. U emisiji Otvoreno o toj su situaciji raspravljali povjesničar Tvrtko Jakovina, eurozastupnik Davor Ivo Stier te stručnjak za sigurnost Gordan Akrap, naglašavajući nedostatak jasne strategije među oporbenim snagama, opasnost od daljnje radikalizacije te snažan utjecaj nacionalističkih poruka
Svi su se složili u jednome – bez demokratskih iskoraka i raskida s ukorijenjenim obrascima ponašanja, Srbija se neće uspješno integrirati u europski okvir.
Tvrtko Jakovina: Studentski pokret na prekretnici
Prema mišljenju povjesničara Tvrtka Jakovine, koji je gostovao u HRT-ovoj emisiji Otvoreno, u aktualnim demonstracijama u Srbiji prisutni su narativi koji podsjećaju na retoriku s kraja 20. stoljeća. Upozorava da se među prosvjednicima, uključujući i neke studentske govornike, često mogu čuti poruke koje prizivaju prošlost i koriste simboliku karakterističnu za vrijeme Slobodana Miloševića.
Ideološka regresija
Posebno je ukazao na upotrebu mitskih referenci: “Miloš Obilić prije 40 godina” – izraz koji, kako tvrdi Jakovina, ilustrira ideološku regresiju u govoru pojedinih govornika.
Ipak, ispod takvih pojava on uočava potencijalno dublje promjene. “Ako gledamo što se događa s ogromnim masama, ne samo studenata, nego i običnih ljudi u provinciji, ljudi koji su slomili strahove, kao primjer Kosjerića gdje je za 50 glasova odlučen ishod izbora – nešto se možda počelo događati vizavi ove naprednjačke vlasti koja je već 12 godina na vlasti.”
U tom je kontekstu komentirao i promjene unutar studentskog pokreta: “Možda su studenti bili naivni na početku. Cilj da društvo postane bolje, da pravna država funkcionira, da budemo pošteni i vrijedni, zvučao je pomalo naivno. Potpuno odbacivanje opozicije činilo se kao borba bez jasnog cilja i pravca.”
Studenti su sazreli i sve više bijesni
Međutim, Jakovina smatra kako se pokret razvija i sazrijeva. “Vidimo da su studenti odbacivali političku organizaciju, ali sada su sazreli. Imate zborove, blokade gradova, pucanje straha. Sve ono što Vučić danima govori više ne dopire do onih koji postaju sve više bijesni, iako možda manje ujedinjeni.”
Posebnu zabrinutost izražava u vezi s pristupom vlasti i sigurnosnih službi: “S ovakvim potezima policije, s hapšenjima onih koji su objektivno samo protestirali, može doći do bijesa. A to smo u Srbiji već viđali.”
Davor Ivo Stier: Nedostatak europske opcije kao ključni problem
Davor Ivo Stier, zastupnik u Europskom parlamentu iz redova HDZ-a, naglasio je da europske institucije kontinuirano pozivaju vlasti u Srbiji na poštivanje osnovnih prava građana, uključujući pravo na mirno okupljanje. Međutim, istovremeno ističe raznolikost i neujednačenost među prosvjednicima i oporbenim skupinama.
“U ovim studentskim demonstracijama ima i onih koji su po svom radikalizmu i nacionalizmu čak ekstremniji od Aleksandra Vučića”, istaknuo je Stier, pozivajući se na prizore s nedavnih okupljanja.
Dodaje kako europske institucije očekuju od Srbije dosljedno poštivanje vladavine prava, a kritike na račun sadašnjeg režima nisu nove niti izolirane. Ipak, prema njegovim riječima, zabrinjava što još ne postoji dovoljno snažna i jasno oblikovana proeuropska alternativa.
"Ne vidimo opciju koja bi bila dovoljno organizirana i masovna da doista može predstavljati realnu zamjenu Vučićevoj vlasti. Iako mu sve veći broj građana osporava legitimitet, on se i dalje održava na vlasti, ali sve skuplje – mora sve češće primjenjivati silu i ići u smjeru represije.”
Osvrnuo se i na političku klimu straha: “Ako te narod ne voli, onda neka se boji – to je model koji se sve više provodi", zaključio je ističući da ni u europskim političkim krugovima ne jenjava zabrinutost. “Najviše zabrinjava to kojim smjerom ide Srbija. I hoće li se uopće u nekom trenutku stvoriti kapacitet koji bi mogao promijeniti kurs i usmjeriti zemlju prema zapadu. To, u ovom trenutku, nije jasno.”
vezane vijesti
Gordan Akrap: Rizik regionalne destabilizacije
Prema ocjeni Gordana Akrapa, prorektora Sveučilišta obrane i sigurnosti „Dr. Franjo Tuđman“, trenutačna politička kriza u Srbiji može imati šire posljedice za stabilnost u jugoistočnoj Europi. “Vrlo zahtjevno, vrlo nesigurno i vrlo destabilizirajuće”, izjavio je, ističući mogućnost širenja unutarnjih napetosti i izvan granica Srbije.
Akrap smatra kako je nužno precizno definirati sve aktere unutar oporbe i utvrditi koliki je među njima udio istinski demokratskih snaga. Posebno upozorava na opasnost ignoriranja poruka koje šalju neki prosvjednici: “Ne mogu se složiti da treba ostaviti po strani poruke koje smo čuli. One pokazuju kakve su to grupacije koje pokušavaju srušiti i promijeniti ovu vlast.”
Promjena vlasti, upozorava, neće imati smisla ako nova vlast ne prekine s ideologijama koje već desetljećima dominiraju srpskom politikom. “Zato se i protivim da se kaže kako je Hrvatska balkanska država. Civilizacijski smo potpuno drugačiji”, rekao je, aludirajući na trajne razlike u političkoj kulturi.
Državni terorizam
Podsjetio je da Srbija ima dugu tradiciju političkih promjena koje uključuju nasilje i ulične sukobe. “Ovo nije prvi put da se u Srbiji režim pokušava promijeniti silom. Problem je u tome kako daleko je sadašnji režim spreman ići u primjeni prisile.”
Upućuje na metode koje smatra oblikom represije: “Uhićenja, maltretiranja, batinanja, bacanje suzavca” – što opisuje kao “državni terorizam”.
Govoreći o jednoj od nedavnih kontroverznih mjera, naveo je: “U subotu ujutro zaustavljen je cijeli željeznički promet u Srbiji zbog anonimne dojave o podmetnutom eksplozivu. Nitko ne može ozbiljno vjerovati da je to bio stvaran razlog. Riječ je o odluci jednog čovjeka da smanji broj ljudi koji će doći u Beograd.” Zaključuje: “To vam pokazuje dokle je sistem spreman ići u radikalizaciji odnosa. Pitanje je kamo sve ovo vodi.”
Široki spektar prosvjedničkih identiteta
Sudionici emisije također su analizirali različite scenarije daljnjeg razvoja krize u Srbiji te naglasili složenost unutarnje dinamike među oporbenim skupinama i prosvjednicima. Posebno su istaknuli ozbiljne optužbe na račun represivnih metoda koje koristi režim.
Gordan Akrap upozorio je na metode uhićenja koje podsjećaju na najcrnje povijesne prakse: “To je način kako se uhićuju ljudi: u neoznačenim vozilima, bez znački, bez isprava, trpaju ih u aute i voze u nepoznatom pravcu. Tako je radio Gestapo, tako su radile komunističke tajne službe.”
Ukazao je i na ideološku raznolikost među demonstrantima: od početnog odbacivanja europskih vrijednosti, do trenutka kada su prosvjednici počeli isticati europske zastave, što po njemu govori o širokom spektru svjetonazora – “od rojalista do liberala”.
