JAVNA TRIBINA

Treba li nam zaista vjeronauk u javnim školama?

  • Autor: Marko Čulić
  • Zadnja izmjena 12.03.2012 12:47
  • Objavljeno 12.03.2012 u 09:10
zadar škola križ

zadar škola križ

Izvor: Cropix / Autor: CROPIX / Andrija Lučić

Sva sila istraživanja, anketa i analiza koje se već duže vrijeme provode u Hrvatskoj na temu vjeronauka u školama počela je nalikovati na pravi rat između onih koji smatraju da je taj izborni predmet neizostavan za utvrđivanje samog identiteta hrvatskog naroda te onih koji se groze i od same primisli na to. Ovi potonji pozivaju se na Ustav, prema kojemu je Hrvatska sekularna država koja garantira potpunu slobodu vjeroispovijesti, pa tako i pravo na vjersku neopredijeljenost, a ne džamahiriju katoličkoga tipa, dok se vjernici pak i dalje čvrsto drže uvjerenja da su vjeronauk i katolička vjera neizostavan dio hrvatskog identiteta

Rezultati nedavne analize Foruma za slobodu odgoja jasno ukazuju na omalovažavanje, odnosno stvaranje osjećaja manje vrijednosti kod djece nereligioznih roditelja i roditelja pripadnika religija s neznatnom sljedbom, koja nisu upisala vjeronauk kao izborni predmet. Potaknute ovim problemom očite diskriminacije djece, roditelja i nastavnika Udruga za zaštitu građanskih prava 'David' i Građanska inicijativa 'Nisam vjernik' organizirale su tribinu pod nazivom 'Trebamo li šutjeti?'. Uz Borisa Stanojevića (Udruga 'David') i Nevena Barkovića (Građanska inicijativa 'Nisam vjernik') svoja su mišljenja izložili i teolog i novinar Anto Mikić te njegov kolega po vokaciji Drago Pilsel.



Boris Stanojević
uvodnom riječi podsjetio je na zaključke Foruma. 'Vjeronauk nije samo još jedan školski predmet, već je upravo zbog pritiska koji se konstantno vrši od strane Crkve u biti postao izbor identiteta. Sasvim nepotrebno, vjeronauk se umjesto na početak ili kraj školske satnice vrlo često stavlja usred nje, tako da djeci koja ga ne odaberu za svoj izborni predmet, u nedostatku kvalitetne alternative, ne preostaje ništa drugo nego da sat vremena bez nadzora lutaju školskim hodnicima ili šetaju oko škole, što nijedan roditelj ne želi, pa je podatak o preko 90 posto učenika koji su odabrali vjeronauk ustvari nerealan rezultat potpuno promašenih, čak perfidno ustrojenih školskih satnica kojima se pogoduje vjeronauku', rekao je Stanojević, zaključivši da je vjeronauku mjesto u Crkvi, a ne u školi.

Novinar i kolumnist Drago Pilsel zamjera odstupanje od osnovne ideje, zacrtane na Biskupskoj konferenciji kod uvođenja vjeronauka u škole. 'Problemi su počeli već 1991. godine, kada se umjesto vjeronauka zasnovanog na izučavanju religijske kulture i podizanju međureligijske tolerancije uvedenog godinu prije pristupilo konfesionalnom vjeronauku. Prema Ugovoru sa Svetom stolicom sklopljenom u prosincu 1996. godine vjeronauk se u školama treba provoditi prema određenim pravilima i u dogovoru s Katehetskim fakultetom u Zagrebu. Program vjeronauka kao takav nije loš, kao ni Ugovor sa Svetom Stolicom, međutim loše se provodi. Naši biskupi, poput metropolita splitsko-makarskog Marina Barišića, izjavama poput 'tko ne ide na vjeronauk, ne može razumjeti svoj narod' dovodi do izravne diskriminacije onih koji ga ne pohađaju', rekao je Pilsel, dodavši kako mu je u anketi koju je provodio među školarcima 75 posto njih odgovorilo – idem na vjeronauk da budem bolji Hrvat

Predstavnik Građanske inicijative 'Nisam vjernik' Neven Barković svoj je stav iznio kratko i beskompromisno – vjeronauku je mjesto u crkvama, a ne u školama, pogotovo kada se radi o osnovnim. 'U osnovnim školama vjeronauk nije izborni predmet jer roditelji koji nisu za to da ga njihovo dijete pohađa sigurno nisu za to da sjedi na stolici u hodniku sam. Što se srednjih škola tiče, učenici sami odabiru da li žele ili ne žele, ali većina ih ide na vjeronauk da zarade još jednu peticu i tako dobiju i nekoliko bodova više pri upisu na fakultet. Usto, pogledajmo i još jednu činjenicu – vjeronauk je jedini predmet u javnim školama koji apsolutno nikakvo uporište nema u znanosti i empiriji, nego se temelji na neprovjerljivim i potencijalno opasnim mitovima', rekao je Barković, istaknuvši na kraju svog izlaganja da je Inicijativa 'Nisam vjernik' pokrenula web stranicu www.vjeronauk.org, na kojoj zainteresirani roditelji mogu izmjenjivati iskustva o vjeronauku.

Jedini od četvorice koji je svim srcem stao u obranu vjeronauka u školama, teolog i novinar Anto Mikić, riječ je dobio posljednji. Svoja je stajališta argumentirao rezultatima istraživanja koja su među školarcima provodili svećenici i časne sestre – po njihovim podacima 75 posto ispitane mladeži smatra da je vjeronauku mjesto u školama, što je izazvalo žestoku raspravu svih posjetitelja tribine koja je trajala više od dva sata, a trajala bi i duže da nije došao kraj radnog vremena knjižnice KIC-a u kojem se održavala tribina.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi