U ukrajinskom ratu dronovi više nisu pomoćno sredstvo, već svakodnevna stvarnost. Nebo iznad bojišta toliko je zasićeno letjelicama da ukrajinski i ruski vojnici ponekad gube pojam o tome tko nadlijeće njihove položaje. Rezultat su bizarne, ali i opasne situacije – od slučajnog ometanja vlastitih dronova do paničnih pokušaja rušenja svega što zuji u zraku
Ukrajinski operator Dimko Žluktenko iz postrojbe za bespilotne sustave rekao je da njegova jedinica nerijetko doživi tzv. prijateljsko elektroničko ratovanje. Njihovi izviđački dronovi Shark, koje razvija domaća tvrtka Ukrspecsystems, često rade na istim frekvencijama kao ruski dronovi Zala. Kada elektroničkim mjerama pokušaju omesti Zalu, usput 'oslijepe' i Shark.
Panika u rovovima
Takve situacije nisu iznimka, već pravilo. Prema Žluktenku, na samo jednoj milji bojišnice zna biti i više od 60 dronova istovremeno. U njegovom području od oko pet kilometara neba obično kruže barem tri velika ruska izviđačka drona, uz desetke manjih letjelica s obje strane. U takvoj gužvi jasno razlikovanje postaje gotovo nemoguće, piše Business Insider.
vezane vijesti
Zbunjeni i pod pritiskom, vojnici često impulzivno reagiraju. 'Doslovno kliknu sve frekvencije da budu ometane jer ih je strah', opisuje Žluktenko prizore iz rovova. Drugi operateri priznali su da zbog konfuzije neki jednostavno pokušaju srušiti svaki dron na nebu, bez obzira na to čiji je.
Problem nije samo u nepoznavanju. Ponekad je uistinu nemoguće razlikovati letjelice – sve više ih izgleda slično, a brzina reakcije često odlučuje o životu i smrti. U ratnom kaosu vojnici imaju tek nekoliko sekundi da zaključe je li dron prijateljski izviđač ili neprijateljska letjelica s granatom.
Nenamjerno špijuniranje
Masovno korištenje dronova dovelo je i do drugih neobičnih pojava. Budući da rade na ograničenom broju kanala, dogodi se da ukrajinski operateri slučajno 'uhvate' videosignal ruskih dronova i obrnuto. Tako obje strane ponekad nenamjerno dolaze do obavještajnih podataka koje inače nikada ne bi dobile.
Istovremeno, elektroničko ratovanje preplavljuje frekvencije bukom, prekida veze i zbunjuje operatere, što samo otežava koordinaciju. Ukrajinske jedinice pokušavaju se dogovarati kada će letjeti, ali na bojištu, na kojem je svaki trenutak važan, to rijetko funkcionira.
Tehnološka utrka
Ovakve okolnosti potiču ubrzan razvoj novih tehnologija. Eksperimentira se dronovima na optičke kabele, umjetnom inteligencijom koja automatski prepoznaje prijetnje te sofisticiranijim sustavima, otpornijima na ometanje. Rat u Ukrajini postao je tako najveći laboratorij bespilotnog ratovanja u povijesti.
Ukrajina u tome vidi priliku: dok ovisi o zapadnoj pomoći u nabavi topništva i raketnih sustava, bespilotne letjelice može proizvoditi sama. Od velikih tvornica do malih radionica u garažama, zemlja je prošle godine proizvela 2,2 milijuna dronova, a cilj za 2025. je čak četiri milijuna. To je dio šire domaće vojne industrije, a ona uz dronove razvija projektile, protuzračne sustave i robote na kopnu.
Ni Moskva ne stoji po strani. Rusi također ulažu goleme resurse u povećanje proizvodnje dronova, kombinirajući ih s raketnim napadima na ukrajinske gradove. Često koriste i taktiku zasićenja – istovremeno šalju rojeve bespilotnih letjelica i krstarećih raketa da bi otežali obranu i probili ukrajinske sustave.
