Kako se zaoštravaju transatlantski razgovori o budućnosti Ukrajine, jedno se pitanje sve glasnije postavlja: tko zapravo plaća cijenu rata? Dok američki predsjednik Donald Trump u svojim izjavama barata brojkama od nekoliko stotina milijardi dolara, stvarni podaci pokazuju posve drukčiju sliku. Nesrazmjer između onoga što u rat ulaže sama Ukrajina i onoga što pridonose njezini saveznici u EU i SAD-u golem je – i teško ga je ignorirati
Ukrajinski parlament, Vrhovna rada, prošle je jeseni odobrio rekordan vojni proračun za 2025. u iznosu od 45,9 milijardi eura. Naknadnim rebalansom u srpnju je povećan za dodatnih 8,6 milijardi eura, pa sada iznosi oko 55 milijardi eura. To je čak 31 posto BDP-a i 67 posto ukupne državne potrošnje. Drugim riječima, dvije trećine svega što država ubire kroz poreze i doprinose odlazi na ratne troškove.
No ni to nije cijela priča. Procjenjuje se da ukupni financijski teret rata za Ukrajinu – kada se pribroje rekonstrukcija, humanitarne potrebe i gospodarski gubici – doseže čak 700 milijardi eura. Sam vojni proračun, ma kako ogroman bio, tek je dio te financijske crne rupe, piše Euronews.
vezane vijesti
EU i SAD troše mnogo manje nego što se tvrdi
Dok Ukrajina ulaže trećinu svoga gospodarstva u preživljavanje, saveznici iz Europske unije i Sjedinjenih Država ulažu iznose koji u relativnim mjerilima izgledaju skromno. Unija je od 2022. do 2024. za vojnu pomoć Ukrajini izdvojila oko 72 milijarde eura, što predstavlja tek 0,3 posto njezina BDP-a godišnje.
Sjedinjene Države u istom su razdoblju, prema podacima State Departmenta, izdvojile 66,9 milijardi dolara (oko 57,3 milijarde eura). To je otprilike 0,08 posto američkog BDP-a godišnje – daleko manje od bombastičnih 300 milijardi dolara koje često spominje Donald Trump.
Koliko plaćaju građani?
Kada se ti iznosi podijele po glavi stanovnika, nesrazmjer postaje još jasniji. Ukrajinci, kojih je prema procjenama ostalo oko 37,8 milijuna, u tri su godine rata prosječno platili 3424 eura po osobi, odnosno 1312 eura godišnje. To je golema svota ako se zna da prosječna godišnja plaća u Ukrajini iznosi tek oko 3500 eura. Drugim riječima, rat ih godišnje stoji gotovo trećinu dohotka.
Građani Europske unije, prema podacima Kiel instituta, za pomoć Ukrajini izdvajaju oko 95 eura godišnje. U Sjedinjenim Državama, gdje su prosječne plaće daleko veće, riječ je o 108 eura godišnje. U odnosu na prosjeke – 29.600 eura u Uniji i oko 62.000 dolara u SAD-u – jasno je da je teret koji osjećaju zapadni građani neusporedivo manji nego onaj koji podnosi ukrajinsko društvo.
Razaranje i obnova
Osim proračunskih rupa, Ukrajina se suočava s golemim razaranjima. Svjetska banka u svojoj posljednjoj procjeni navodi da će zemlji u idućem desetljeću trebati najmanje 448,6 milijardi eura za obnovu. Do veljače 2025. izravna infrastrukturna šteta procijenjena je na 150 milijardi eura, a najviše je pogođen stambeni sektor – uništeno je ili oštećeno 2,5 milijuna kućanstava te šteta doseže 48,8 milijardi eura. Potpuna obnova zahtijevat će oko 71 milijardu eura.
Transportna infrastruktura pretrpjela je pak štetu od 31,6 milijardi eura, a za njezino vraćanje na staro stanje bit će potrebno više nego dvostruko – 66,7 milijardi. Energetski sektor, koji je bio meta intenzivnih ruskih napada tijekom 2024., suočava se s potrebama obnove procijenjenim na 58,2 milijarde eura.
