Prije četiri godine započeo je rat u Ukrajini. Bila je to eskalacija sukoba koji traje još od 2014. godine. Iako je zamišljen kao "specijalna vojna operacija" koja traje nekoliko dana, rat je odnio stotine tisuća života te duboko transformirao europsku, pa i svjetsku geopolitiku.

Politički analitičar i fizičar Tonči Tadić znao je i prije 24. veljače 2022. da će doći do oružanog sukoba. Na to mi je ukazao govor Vladimira Putina.

"To je bila čista retorika krvi i tla po uzoru na Adolfa Hitlera“, ustvrdio je za Večernji, dodajući kako rat "nema nikakve veze ni s NATO-om, ni s ugrozama“, nego s "potpuno iracionalnim ciljevima obnove ruskog imperija pod Putinom kao vođom“.

Smatra da su priče o ugroženosti Rusije besmislene, jer ta zemlja ima 1550 nuklearnih bojevih glava, interkontinentalne rakete i strateške bombardere. Stvar je u tome da Putin nije odustao od svojih ciljeva.

"Nije ni milimetra pomakao svoje stavove. Ukrajina kao vazalna država Ruskog Carstva. Bez Ukrajine nema obnove Sovjetskog Saveza. Nema obnove Ruskog Carstva", ustvrdio je Tadić podsjetivši na plakate na ulazima u ruske vojarne koji prikazuju "ruski svijet", prostor bivšeg SSSR-a, Varšavskog pakta, pa čak i bivšu Jugoslaviju.

55 prijetnji atomskom bombom

Dodao je da se pregovori vode radi pregovora, jer obje strane znaju da od toga nema ništa. Kraj rada vidi jedino na bojištu i to ne nužno na prvoj crti, već u iscrpljivanju ruske ekonomije i logistike.

Zbog toga smatra da Viktor Orban "od početka djeluje kao ruski špijun i ruska krtica unutar Europske unije", a da Amerikanci više nisu pouzdan partner EU.

"Amerika nije pouzdani partner Europske unije u rješavanju kriza i sigurnosnih izazova Europe. Europa to mora raditi sama", poručio je Tadić, dodajući da je to jasno navedeno i u američkim strateškim dokumentima.

Pobrojio je 55 ruskih prijetnji nuklearnim naoružanjem, ali smatra da do bacanja atomske bombe ipak neće doći.

Ukrajinski scenarij u Hrvatskoj

Dodao je da je Hrvatskoj 1991. godine bio namijenjen ukrajinski scenarij, ali i da bi brzim ruskim osvajanjem Ukrajine "ovdje imali silnih problema i sa Republikom Srbijom i sa Republikom Srpskom", napominjući da je Hrvatska "visoko na sedmom mjestu liste Putinovih neprijatelja", što nije bezveze, već pokazatelj da se i učinci rata tiču i Hrvatske.

Upozorio je i na prisutnost proruskih aktera u domaćem političkom i medijskom prostoru, što smatra jednim od većih problema Hrvatske unutar EU.

Tadić smatra "da će rat završiti tek kad Putin umre", odnosno "onog trenutka kad Rusija više ne bude mogla fizički voditi rat". To znači da više neće moći slati svježe trupe i oružje na bojišnicu. 

Upozorio je da je Rusija izbačena iz svih glavnih svjetskih gospodarskih tijekova, da energente prodaje po vrlo sniženim cijenama i da postaje sve ovisnija o Kini. "Rusiju trebate promatrati kao pomahnitalu pumpnu stanicu koja uz to prodaje još nešto oružja“, zaključio je.

Govoreći o nuklearnim prijetnjama, Tadić je podsjetio da ih je, prema njegovoj evidenciji, bilo 55. No uvjeren je da do uporabe nuklearnog oružja neće doći. „Postoji sistem nuklearnog odvraćanja“, rekao je, dodajući da takav scenarij „nije u interesu nikome, pa ni samom Putinu“. Sve prijetnje, smatra, služile su prikrivanju činjenice da „Rusija zapravo ne može ostvariti svoje strateške ciljeve“.

Osvrnuo se i na Hrvatsku, podsjetivši da je „Hrvatskoj bio namijenjen scenarij Ukrajine 1991.“ te da se Hrvatska tada nije predala nego se borila. Posebno je upozorio na geopolitičke implikacije da je Rusiji uspjelo brzo slomiti Ukrajinu. „Da je Putinu doista uspjelo zauzeti Ukrajinu u tjedan dana kao što je planirao, mi smo ovdje imali silnih problema i sa Republikom Srbijom i sa Republikom Srpskom“, rekao je, spominjući ruski novac, obavještajne službe i plaćenike. Istaknuo je i da je Hrvatska „visoko na sedmom mjestu liste Putinovih neprijatelja“, što, kako je naglasio, nije simbolika bez značenja, nego pokazatelj da se rat i njegovi učinci tiču i nas. Upozorio je i na prisutnost otvoreno proruskih aktera u domaćem političkom i medijskom prostoru, ocijenivši to jednim od većih problema Hrvatske unutar Europske unije.

Na kraju se osvrnuo na ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog. „On zna oblikovati poruke“, rekao je, podsjetivši na rečenicu: „Meni ne treba prijevoz iz Kijeva. Meni treba naoružanje.“ Zelenskog je opisao kao vođu koji je nadmašio očekivanja i koji se, smatra, „uopće ne mora bojati za vlastitu poziciju“, iako je provedba izbora u ratnim uvjetima tehnički iznimno zahtjevna.

Kada je riječ o završetku rata, Tadić nije optimist u kratkom roku. „Ja volim reći da će rat završiti tek kad Putin umre“, rekao je, dodajući kako, ako se to ne dogodi tako skoro, rat može završiti tek „onog trenutka kad Rusija više ne bude mogla fizički voditi rat“. To znači trenutak kada više neće moći slati svježe snage na bojište i kada joj transportni i energetski sustav budu u kolapsu. „Možda još godinu, možda još dvije, ali ne beskonačno“, kazao je. Upozorio je da je Rusija izbačena iz glavnih svjetskih gospodarskih tijekova, da energente prodaje po diskontnim cijenama i da postaje sve ovisnija o Kini. „Rusiju trebate promatrati kao pomahnitalu pumpnu stanicu koja uz to prodaje još nešto oružja“, zaključio je.

Četiri godine nakon početka invazije, poruka je jasna: ciljevi Kremlja nisu se promijenili, pregovori su bez stvarne perspektive, a ishod će, smatra Tadić, odrediti iscrpljivanje na terenu – i u ruskoj pozadini.