Oba istraživanja pokazala su da postoje obrasci koji utječu na dodjelu bodova – od geopolitike i kulturnih afiniteta do simpatija prema dobroj pjesmi. Različiti regionalni blokovi u Europi koji sudjeluju u natjecanju – poput nordijskog, bivšeg jugoslavenskog, bivšeg sovjetskog i baltičkog – uglavnom pokazuju solidarnost, dodjeljujući većinu svojih bodova onima unutar svog bloka.

Jake veze

Najčvršće veze, prema istraživanju Synthesis, uočene su među mediteranskim zemljama. Cipar i Grčka imaju najjači odnos – u posljednjih devet izdanja Eurosonga razmijenili su nevjerojatnih 267 bodova. Italija i Albanija također su pokazale dosljednu međusobnu potporu s ukupno 187 bodova, a slijedi odnos između Malte i Italije sa 172 boda.

Također, baltičke zemlje imaju posebno mjesto u srcu za svoje nordijske susjede, kojima su dodijelile 590 bodova – gotovo dvostruko više nego što su međusobno dale jedna drugoj (306). Švedska redovito ima snažnu podršku diljem Europe, a posebno svojih skandinavskih saveznika.

AFP navodi da su Norveška, Finska, Danska i Island osigurali više od petine švedskih bodova još od prvog sudjelovanja te zemlje na Eurosongu 1958. godine. Ukrajina također uživa kontinuiranu podršku, osobito baltičkih država.

S druge strane, Njemačka svoje bodove ravnomjerno dijeli među nordijskim i većim zapadnoeuropskim zemljama, ali u suprotnom smjeru prima relativno malo bodova.

Iako blokovi ukazuju na jasne obrasce, određena odstupanja sugeriraju da su u igri i drugi čimbenici. Političke napetosti i dalje su prisutne na Balkanu, primjerice, 'ali čini se da su kulturne veze nadvladale političke podjele', rekao je za AFP Dean Vuletić, autor knjige 'Poslijeratna Europa i Eurovizija' iz 2019. 'Rekao bih da je to zato što ove zemlje dijele glazbenu industriju', dodao je Vuletić.

S druge strane, neke se zemlje ističu vrlo niskim brojem razmijenjenih bodova. Azerbajdžan i Armenija, koji su dvaput ratovali u Gorskom Karabahu, razmijenili su samo jedan bod – Armenija ga je dala svom susjedu 2009. godine.

Najbolji prijatelji i neuzvraćena ljubav

Obrasci glasanja također ukazuju na parove zemalja koje dosljedno daju jedna drugoj bodove. Osim spomenute osovine Cipar-Grčka, tu su još Rumunjska i Moldavija, koje si od 2005. godine dodjeljuju između devet i dvanaest bodova. Budući da je riječ o susjednim zemljama, geografija pomaže objasniti takav izbor, kao i jezik te poznavanje izvođača.

Postoje i primjeri jednostranog prometa: zemalja koje daju značajan broj bodova drugoj zemlji, ali im to nije uzvraćeno. Među takvima je Francuska, zemlja koja je Izraelu dala više bodova nego bilo koja druga. Daje više glasova i Portugalu – i to otkad javnost ima pravo glasa – pa je prosječan broj dodijeljenih bodova skočio s tri na devet, ali nema reciprociteta.

Glasanje na Eurosongu od 1997. godine podijeljeno je između žirija i publike u svakoj zemlji. Od tog datuma pa sve do 2012. Njemačka je dodjeljivala Turskoj prosječno deset bodova, navodi AFP, dok je prije toga prosjek bio samo jedan i pol. Radi se, naravno, o velikoj turskoj dijaspori u Njemačkoj. Čini se da je glas dijaspore, čim je javnost dobila pravo glasa, također bio ključan kod francuskih jednostranih glasova.

Što se tiče odnosa Francuske i Izraela, 'to doista ima objašnjenje jer Francuska ima najveću židovsku zajednicu u Europi', rekao je za AFP Florent Parmentier s Instituta političkih znanosti u Parizu.

Najčešće teme u pjesmama

Synthesis se bavio i najčešćim temama u eurovizijskim pjesmama po regijama od 1956. godine. Emocionalna previranja – čežnja, nostalgija, slomljena srca – duboko su ukorijenjena na Balkanu i pojavljuju se u 18 posto svih pjesama s tog područja. S druge strane, najzastupljenija tema među kavkaskim i srednjoeuropskim zemljama bilo je suočavanje sa izazovima, odnosno otpornost (17 posto, odnosno 9,4 posto). Zapadna Europa također naginje temama unutarnje snage i otpornosti (7,8 posto), ali značajnu važnost pridaje i povezivanju (9,0 posto). U južnoj Europi dominiraju ljubav i povezanost (10 posto).

Ljubav se gasi

Ljubav je i dalje najčešća tema pjesama na Euroviziji, ali njezina je zastupljenost u padu još od devedesetih godina. Posljednjih 25 godina bilježi se rast tema poput 'identiteta' i 'emocionalnih previranja', a 'nada' je nakon 2010-ih gotovo u potpunosti iščezla.

'Dok emocionalna previranja preuzimaju središnju pozornicu, jedinstvo, ljubav, povezanost i nada dosežu svoje najniže točke – no počinju se pojavljivati otpornost i osnaživanje', zaključuje se u analizi.