POKAZALO ISTRAŽIVANJE

Teoretičari zavjere ne razlikuju satiru od pravih vijesti!

Masoni slobodni zidari

Masoni slobodni zidari

Izvor: Guliver/Thinkstock / Autor: Rafael Laguillo

Koliki god da ste zaljubljenik u znanost, u krugu svojih prijatelja, ako ne onih iz stvarnog života, onda onih iz virtualnog, vjerojatno imate barem nekoliko koji redovno radije klikaju, lajkaju i postaju sadržaje koje će naći na stranicama teoretičara zavjera nego na stranicama koje populariziraju znanost kao što je primjerice 'I Fucking love science'

Neke analize American Association for the Advancement of Science (AAAS) provedene nedavno u SAD-u pokazale su da povjerenje u znanost i znanstvenike posljednjih godina nije u padu kao što pojedini analitičari pretpostavljaju. Naprotiv, u blagom je porastu. No s druge strane više studija otkrilo je da ljudi vrlo često odabiru u koje će znanstvene tvrdnje vjerovati na temelju svojih ideoloških uvjerenja - političkih, vjerskih ili svjetonazorskih, a ne na temelju činjenica. Tako je, primjerice, postotak onih koji ne vjeruju u ljudski utjecaj na klimatske promjene značajno veći među konzervativcima nego među liberalima. Obratno vrijedi kada su u pitanju GMO-i. Drugim riječima, većina ljudi vjerovat će barem u neke od ideja koje nisu utemeljene na činjenicama.

Grupiranje istomišljenika

Jedno novo istraživanje predstavljeno u utorak u uglednom znanstvenom časopisu PLOS ONE pokazalo je da dostupnost informacija na internetu koje udovoljavaju željama korisnika jako pogoduje okupljanju i samoizolaciji ljudi u skladu s uvjerenjima, interesima, svjetonazorima i životnim narativima.

'Unatoč entuzijastičnoj retorici o tzv. kolektivnoj inteligenciji, neutemeljene glasine i teorije zavjera, primjerice o chemtrailsima, reptilijancima ili iluminatima, dominiraju internetskim društvenim mrežama', upozoravaju autori istraživanja.

U studiji provedenoj na golemom uzorku od 1,2 milijuna ljudi u SAD-u i Italiji tim je istražio kako se informacije povezane s dva vrlo različita narativa – s jedne strane sa znanstvenim novostima, a s druge s vijestima iz svijeta teorija zavjere – konzumiraju i kako oblikuju zajednice na Facebooku.

Kako bi istražili moguće pristranosti sudionika, stručnjaci su u internetski medijski prostor lansirali 4.709 trolovskih (neistinitih, često ironičnih tvrdnja s ciljem raspirivanja rasprave) informacija, sarkastičnih imitacija teorija zavjere. Rezultati su pokazali da je čak 77,92 posto lajkova te 80, 86 posto suglasnih komentara na ove vijesti stiglo iz redova korisnika koji često posjećuju stranice teoretičara zavjera. Drugim riječima oni nisu prepoznali dezinformacije čak ni kada su bile izmišljena satira.

Spoznajna zatvorenost

Među ostalim mjerenja su pokazala da su korisnici stranica teorija zavjera više fokusirani na postove u vlastitoj zajednici te da im je pozornost snažnije orijentirana na širenje ideja teorija zavjera. Korisnici znanstvenih vijesti manje su predani njihovu širenju i više skloni komentiranju na stranicama teoretičara zavjera.

Stručnjaci smatraju da je jedno moguće tumačenje ovakvog ponašanja da prvi žele širiti ono što smatraju zanemarenim u službenom, odnosno mainstream razmišljanju dok drugi nastoje spriječiti širenje teorija zavjera i narativa koji se ne temelje na provjerenim činjenicama.

Kolike je razmjere poprimio problem širenja dezinformacija, najbolje pokazuju brojke utvrđene u studiji (pogledajte tablicu dolje). Na svaki lajk i komentar na znanstvenoj stranici dolazi mnogostruko više lajkova i komentara korisnika stranica teorija zavjera. Zoran dokaz da ova pojava nije ni najmanje bezopasna jest i činjenica da antivakcinacijske teorije zavjera koje se ponajviše šire internetom u posljednje vrijeme u razvijenim zemljama počinju uzorkovati nove epidemije i odnositi živote.

Rezultati - aktivnost na internetu PLOS ONE

Rezultati - aktivnost na internetu PLOS ONE

Izvor: tportal.hr / Autor: PLOS ONE


Rezultati - aktivnost na internetu PLOS ONE
Dezinformacije su opasnost za civlizaciju kao i terorizam

Stoga ne treba čuditi da je Svjetski ekonomski forum (WEF) internetske dezinformacije svrstao među najveće rizike suvremene civilizacije zajedno s terorizmom, cyber ratovima i urušavanjem sustava vlasti. U svojoj studiji WEF podsjeća na paniku koju je H. G. Wells izazvao 1983. radijskom emisijom u kojoj je objavio da su Zemlju napali vanzemaljci. Autori kažu da se takvo što danas ne može dogoditi jer su slušatelji postali kritičniji. No upozoravaju da je internet, poput radija 1938., danas relativno mlad medij, tako da njegovi korisnici još nisu razvili potrebne vještine zdravorazumskog razlučivanja vjerodostojnih od nevjerodostojnih informacija s time da on ima potencijal izazvati mnogo dalekosežnije posljedice, daleko većih i opasnijih razmjera.

Koje je rješenje?

Stručnjaci se uglavnom slažu da je nerealno očekivati da će ljudi koji vjeruju u neke ideje koje nisu utemeljene na provjerenim činjenicama promijeniti svoje stavove i uvjerenja ako ih se samo suoči s tvrdnjama tipa: 'znanost dokazuje'. Danas nije neuobičajeno da se skepticizam prema državnim institucijama pa i mainstream znanstvenicima doživljava kao dokaz zdravog razuma i inteligencije iako su teorije zavjera redovno simplifikacije stvarnosti. Stoga smatraju da je potrebno pokrenuti više javnih rasprava koje će oslovljavati teme s kojima ljudi imaju problema, osobito u državnim medijima i obrazovnim institucijama. Također je neophodno pokazati javnosti da znanstvenici u većini nisu korumpirani plaćenici u službi centara moći, već ljudi kao i svi ostali koji sebi i svojoj djeci kao i svojim bližnjima i njihovoj djeci pa i cijelom svijetu iskreno žele najbolje.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!