Konačno je stiglo pravo ljeto, a nakon dva nestabilnija dana ponovno se vraćaju visoke temperature, te će već danas diljem zemlje biti pretežno sunčano diljem zemlje. Osim toplog vremena i kupanja, najtoplije doba godine sa sobom donosi i brojne opasnosti za organizam najosjetljivijih dobnih skupina, a to su u prvom redu najmlađi i starije osobe. Tijekom ljetnih mjeseci važno je zaštititi zdravlje i poznavati najčešće opasnosti kojima možemo biti izloženi.

'Nastavak tjedna donosi mirnije prilike diljem zemlje, stabilne, sve češće će biti vruće narednih dana, temperature će rasti i do 35 stupnjeva. Sunčano vrijeme nastavit će se sve do kraja tjedna, a promjena je moguća s početkom novog tjedna. javlja meteorologinja N1 Tea Blažević.

U zagrebačkom Maksimiru ovogodišnji lipanj je prvi u povijesti koji je imao niz od 8 prvih vrućih dana, pri čemu je bila i za ovo doba godine ekstremno visoka srednja najviša temperatura zraka od 1. do 8. lipnja. U Dubrovniku je pak najviša dnevna temperatura zraka 9. lipnja 2025. bila 34,7 °C - kao nikada do sada tako visoka tako rano u godini. Sljedeća prva viša je 35,7 °C, izmjerena 13. lipnja 2003. godine, što je u skladu sa scenarijima klimatskih promjena prema kojima se bilježe nove rekordne vrijednosti temperature zraka sve ranije i kasnije u godini, prenosi HRT.

Ljetne vrućine i posljedice

Hrvatski Zavod za javno zdravstvo svake godine upozorava na ljetne vrućine i savjetuje kako se ponašati. Posebno naglašavaju da se iz toplinske iscrpljenosti lako može razviti toplinski udar. Ukoliko se navedeni simptomi pojačavaju ili traju dulje od 1 sat obavezno potražite liječničku pomoć.

Cijelo vrijeme dok traju velike vrućine građanima savjetuju da se pridržavaju preporuka lokalnih zdravstvenih ustanova.

Rashladite svoj dom

Nastojte rashladiti prostor u kojem živite. Mjerite sobnu temperaturu između 8.00 i 10.00 sati, u 13.00 sati i noću nakon 22.00 sata. Idealno bi bilo sobnu temperaturu držati ispod 32°C danju i ispod 24°C noću. To je posebno važno za djecu ili ako ste osoba starija od 60 godina ili ako imate kronične zdravstvene probleme. Koristite hladniji noćni zrak da rashladite svoj dom. Otvorite sve prozore ili rolete tijekom noći i ranih jutarnjih sati kada je vanjska temperatura niža (ako je to moguće).

Smanjite količinu vrućeg zraka unutar stana ili kuće. Danju zatvorite prozore i rolete (ako ih imate), naročito one koji su okrenuti prema suncu. Zatvorite sva umjetna svijetla i što je više moguće električnih uređaja. Stavite zaslone, draperije, tende na prozore koji dobivaju jutarnje ili popodnevno sunce. Objesite mokre ručnike kako bi rashladili zrak u prostoriji. No, nemojte zaboraviti da se time povećava vlažnost.

Ako imate uređaj za rashlađivanje (air-conditioning) zatvorite vrata i prozore kako ne bi trošili više energije nego što je potrebno. Električni ventilatori mogu pružiti olakšanje i osvježenje, ali ako je temperatura iznad 35 °C neće spriječiti bolesti vezane uz velike vrućine. Važno je piti dovoljno tekućine.

Klonite se vrućine

Sklonite se u najhladniju prostoriju Vašeg stana/kuće, posebno noću. Ako Vaš stan/kuću ne možete držati hladnim, provedite 2-3 sata dnevno u hladnom prostoru (npr. javna zgrada koja je hlađena). Izbjegavajte izlazak u najtoplijem dijelu dana. Izbjegavajte naporan fizički rad. Ako morate naporno raditi činite to u najhladnije doba dana, što je obično u jutro između 4.00 i 7.00 sati.

Potražite sjenu

Ne ostavljajte djecu ili životinje u parkiranom vozilu. Rashladite tijelo i pijte dovoljno tekućine. Tuširajte se ili kupajte u mlakoj vodi.Druga mogućnost je je zamatanje u hladne mokre ručnike, hladiti se mokrom spužvom, kupke za noge, itd. Nosite laganu široku svijetlu odjeću od prirodnih materijala. Ako idete van stavite šešir širokog oboda ili kapu i sunčane naočale. Koristite laganu posteljinu, plahte, po mogućnosti, bez jastuka kako bi izbjegli akumulaciju topline. Pijte redovito i izbjegavajte alkohol i napitke s previše kofeina i šećera. Jedite češće male obroke. Izbjegavajte hranu bogatu bjelančevinama.

Pomognite drugima

Posjetite obitelj, prijatelje i susjede koji većinu vremena provode sami. Osjetljive osobe mogle bi zatrebati pomoć tijekom vrućih dana. Razgovarajte o toplinskom udaru s Vašom obitelji. S obzirom na svoje zdravstveno stanje i aktivnosti svaki član obitelji treba znati koje mjere zaštite mora poduzeti. Ako je netko koga Vi poznajete pod rizikom pomognite mu da dobije savjet i podršku. Starije osobe i bolesnike koji žive sami treba posjetiti barem jednom dnevno. Ako uzimaju lijekove, provjerite s liječnikom koji ih liječi kakav utjecaj ti lijekovi mogu imati na termoregulaciju i ravnotežu tekućine u tijelu.

Položite tečaj prve pomoći kako bi naučili što poduzeti u slučaju toplinskog udara i ostalih hitnih stanja. Svatko mora znati kako reagirati.

Ako imate zdravstvene probleme

Držite lijekove na temperaturi ispod 25 °C ili u hladnjaku (pročitajte upute o skladištenju lijeka u uputi o lijeku). Tražite savjet liječnika, ako imate neku kroničnu bolest ili uzimate više lijekova. Ako se Vi ili drugi oko Vas osjećaju loše Tražite pomoć ako imate vrtoglavicu, slabost, nemoć, tjeskobu ili ste izrazito žedni i imate jaku glavobolju; što prije otiđite u hladniji prostor i mjerite temperaturu;

Popijte vodu ili voćni sok da nadoknadite tekućinu;

Smirite se i legnite u rashlađenu prostoriju ako imate bolne grčeve, najčešće u nogama, rukama ili trbuhu, često nakon provedenog rada ili vježbe u vrlo vrućem vremenu, pijte tekućinu koja sadrži elektrolite, a u slučaju da grčevi ostanu prisutni duže od jednog sata potrebna je medicinska pomoć;

Savjetujte se s liječnikom u slučaju drugih tegoba ili ako opisane tegobe duže traju.

Ako neki član Vaše obitelji ili osobe kojima pomažete imaju vruću suhu kožu ili delirij (nerazumno razgovaraju i nemirni su), imaju grčeve i/ili su bez svijesti odmah zovite liječnika/ hitnu pomoć. Dok čekate na liječnika/hitnu pomoć smjestite njega/nju u hladnu prostoriju u vodoravan položa, podignute mu/joj noge i kukove, odstranite odjeću i počnite s vanjskim hlađenjem, kao što su hladni oblozi na vrat, pazuhe i prepone uz ventilator i špricanje kože vodom temperature 25–30 °C. Mjerite temperaturu tijela. Nemojte dati acetilsalicilnu kiselinu ili paracetamol. Osobe bez svijesti postavite u bočni ležeći položaj.