Roboti će od iduće godine zalijevati sjeme i ubirati salatu u stakleniku japanske tvrtke Spread iz Kyota. Tako će, nadaju se u kompaniji, za pet godina dnevnu proizvodnju s početnih 30.000 glavica salate podići na pola milijuna. Ljude će koristiti isključivo za sadnju. Primjer je to automatizacije i uvođenja robota koji u takozvanoj četvrtoj industrijskoj revoluciji zamjenjuju ljude i mijenjaju, između ostaloga, tržište rada. U idućih pet godina to bi moglo, prema objavama Svjetskog gospodarskog foruma, rezultirati nestankom oko pet milijuna radnih mjesta u 15 vodećih i gospodarstava u razvoju. Koja zanimanja i vještine će se tada tražiti od radnika? Kako će se to odraziti na Hrvatsku?
'Sad je globalno došlo do razmišljanja koje se može sažeti u ono ‘digital or dead’, odnosno digitaliziraj poslovanje, promijeni poslovni model, iskoristi novu tehnologiju ili si mrtav', ukazuje za tportal Velimir Srića, profesor zagrebačkog Ekonomskog fakulteta.
Vještine koje su se do sada tražile, zamijenit će nove. Aktualni poslovi će iščeznuti, a nastati novi sukladni životnim potrebama. Na ljestvici najpoželjnijih vještina, prema novom izvješću Foruma, The Future of Jobs, naći će se kompleksno rješavanje problema, kritično razmišljanje, kreativnost, upravljanje ljudima te koordinacija s drugima, ali će biti važna i emocionalna inteligencija, procjenivanje i odlučivanje, pregovaranje, kognitivna fleksibilnost.
'Naravno da nitko nema kristalnu kuglu da može precizno reći kojih će zanimanja biti, ima različitih ideja. Ono u čemu se svi slažu jest da treba napraviti digitalnu transformaciju u DNK svake firme, znači poslovni model protjerati kroz ova razmišljanja što za nas u budućnosti znači mobilna tehnologija, cloud computing, big data, društvene mreže. Ako se ne oslonimo na njih te ne gradimo svoju budućnost kako bi iskoristili potencijal tih tehnologija, onda smo gotovi', govori ovaj profesor i konzultant.
Iako smo mala zemlja, nastavlja, imamo puno mladih pametnih ljudi i znanja, ali ne i strategiju i okruženje u kojem se to može razvijati, kao ni poduzetnički kapital za nove ideje.
'Hrvatskoj treba smislena strategija, a tu je pitanje na koji će način ove tehnologije promijeniti način i na koji država komunicira sa svojim građanima. Hoćemo li sve državne transakcije moći obaviti putem mobilnog telefona ili ćemo i dalje morati stajati u redovima i skupljati hrpe papira? Zemlja koja je najdalje otišla u tome, e-governmentu je Estonija. U njihovom ministarstvu financija na obradi poreza radi 80 ljudi, a u našem 5500', priča Srića.
Robotizaciju i automatizaciju slijede i trendovi 3D printanja, doslovno svega, od ljudskih organa do aviona.
U budućnosti ćemo kod kuće umjesto mikrovalne pećnice imati softver, kupiti sastojke i onda će nam 3D printer kao što nam sada mikrovalna pećnica zagrije, ovaj isprintati ručak prema receptu kojega je netko složio', ilustrira primjerom ovaj profesor koji smatra kako nikada nismo živjeli u tako uzbudljivom vremenu koje se eventualno može usporediti s onim u doba početka interneta jer je dramatičnost promjena tada bila velika.
Ne samo zbog robotike nego i cijeloga trenda tehnologije automatizacije nešto ranije je osječki profesor Elektrotehničkog fakulteta Robert Cupec, a koji sa svojim timom radi na istraživačkom projektu ‘Napredne 3D percepcije za mobilne robotske manipulatore’ rekao kako će zanimanja koja se svode na određene fizičke poslove, nestati.
'Nisam sklon nekim znanstveno-fantastičnim predikcijama kako će roboti zamijeniti ljude, ali će ih zamijeniti u nekim stvarima. Polako će nestajati poslovi gdje je potrebna niža razina znanja. Rekao bih da će ih zamijeniti samo u onim stvarima za koje nije potrebna nikakva škola, kada se radnja ponavlja na vrlo niskoj razini', smatra Cupec.
Amerikanci su tako već napravili računicu prema kojoj cijena radnog sata robota s troškovima održavanja, energije, SW i slično stoji 60 centi dok ih radni sat nekvalificiranog radnika košta 15 dolara uz beneficije. Robot bi im se tako u visokoserijskoj proizvodnji u tri smjene kroz jedanaest mjeseci (koji radi bez prestanka i ne odlazi na godišnji odmor, praznike ili bolovanja), vrijedan 60.000 dolara isplatio već kroz sedam mjeseci.
