Napetosti između Izraela i Irana ponovno su eskalirale tijekom vikenda, unatoč javnim pozivima američkog predsjednika Donalda Trumpa izraelskom premijeru Benjaminu Netanyahuu da odustane od novih napada. Najnovija razmjena udara prijeti gurnuti Bliski istok u novu fazu izravnog sukoba, ali istodobno bi mogla ojačati pregovaračku poziciju Teherana u razgovorima sa Sjedinjenim Državama
Izrael je prvi put od primirja postignutog u travnju bombardirao ciljeve u Iranu, nakon što je Teheran lansirao projektile prema izraelskom teritoriju. Iranske vlasti tvrde da je riječ o odmazdi za izraelske napade na Bejrut, glavni grad Libanona.
Najnoviji događaji pokazuju koliko je Bliski istok ostao nestabilan više od tri mjeseca nakon što su SAD i Izrael pokrenuli vojnu kampanju protiv Irana. Mreža krhkih primirja, suprotstavljenih savezništava i otvorenih sukoba i dalje prijeti novom regionalnom eksplozijom nasilja.
Analitičari ističu da aktualna eskalacija otkriva nekoliko važnih trendova. Prije svega, postavlja se pitanje koliki je stvarni utjecaj Donalda Trumpa na izraelsku politiku. Iako američki predsjednik javno tvrdi da može obuzdati svog saveznika, najnoviji događaji sugeriraju da je njegov manevarski prostor ograničeniji nego što želi prikazati, piše BBC.
vezane vijesti
Istodobno, Iran pokazuje spremnost riskirati nove napade na vlastiti teritorij kako bi povezao sukob između Izraela i Hezbolaha s ratom koji vodi sa SAD-om.
Trump pokušao zaustaviti odgovor Izraela
Nakon iranskog raketnog napada na Izrael u nedjelju, Trump je novinarima rekao da će odmah nazvati Netanyahua i zatražiti od njega da ne uzvrati.
Takva poruka sugerirala je da bi nova izraelska operacija mogla ugroziti ionako osjetljive pregovore između Washingtona i Teherana.
No samo nekoliko sati kasnije izraelski zrakoplovi napali su ciljeve u Iranu.
Trump je naknadno izjavio da su izraelski avioni već bili na putu prema metama dok je razgovarao s Netanyahuom. U razgovoru za BBC odbacio je tvrdnje da ga je izraelski premijer ignorirao.
'Ako mu kažem da nešto učini, on to učini', rekao je američki predsjednik.
Je li Netanyahu ignorirao Washington?
Iako se u javnosti stvorio dojam da je Netanyahu prkosio Bijeloj kući, brojni stručnjaci smatraju da je stvarnost složenija.
Prema njihovim procjenama, Izrael teško da bi mogao izvesti napad na Iran bez barem prešutnog američkog odobrenja. SAD trenutačno imaju najveću vojnu prisutnost na Bliskom istoku od invazije na Irak, a američke i izraelske snage usko koordiniraju vojne aktivnosti.
Izraelska vojska nakon napada je objavila da je operacija provedena u 'punoj koordinaciji' s američkim Središnjim zapovjedništvom (CENTCOM). Američke snage navodno su sudjelovale i u presretanju dijela iranskih projektila ispaljenih prema Izraelu.
Zbog toga dio analitičara smatra da je Trump Netanyahuu zapravo dao svojevrsno 'žuto svjetlo' – dopuštenje za ograničenu akciju, ali bez širenja sukoba.
Iran želi povezati dva sukoba
Posebno je značajno što je Iran prvi put izravno gađao Izrael kao odgovor na izraelske akcije u Libanonu, a ne na napad na iranski teritorij.
Time je Teheran želio poslati poruku da sukob između Izraela i Hezbolaha smatra neodvojivim od vlastitog sukoba sa SAD-om i Izraelom.
Istodobno je testirao spremnost Washingtona da podrži eventualni širi izraelski odgovor.
Za iransko vodstvo svaka napetost između Washingtona i Tel Aviva predstavlja potencijalnu diplomatsku prednost.
Trump i dalje vjeruje u dogovor
Unatoč novim sukobima, Trump nastavlja inzistirati na tome da je sporazum s Iranom blizu.
'Nalazimo se u završnoj fazi onoga što će biti vrlo, vrlo dobar sporazum', izjavio je američki predsjednik.
Na pitanje hoće li dogovor biti postignut za nekoliko dana ili nekoliko tjedana, odgovorio je da bi se to moglo dogoditi za 'dva ili tri dana', nakon čega bi se ponovno otvorio Hormuški tjesnac.
Trump već tjednima pokušava postići dogovor kojim bi Iran dao jamstva o svom nuklearnom programu, dok bi zauzvrat dobio određene gospodarske olakšice.
Teheran smatra da mu je pozicija ojačala
Iransko vodstvo nakon najnovijeg sukoba djeluje samouvjerenije.
Predsjednik Masud Pezeškijan poručio je da su iranski vojni potezi ojačali pregovaračku poziciju zemlje u odnosima sa SAD-om.
'Diplomacija i obrana dva su krila nacionalne moći. Nismo napustili ni bojište ni pregovarački stol', objavio je na društvenim mrežama.
Iran se nalazi pod snažnim gospodarskim pritiskom, dodatno pojačanim američkom pomorskom blokadom i sankcijama. Teheran zato u pregovorima prvenstveno želi ublažavanje sankcija te pristup desecima milijardi dolara zamrznutih prihoda od izvoza nafte.
Drugi važan cilj je ograničiti izraelske operacije protiv Hezbolaha, kojeg iransko vodstvo smatra ključnim čimbenikom odvraćanja novih izraelskih napada.
Rizik novog rata i dalje postoji
Unatoč nastavku diplomatskih kontakata, dogovor između Washingtona i Teherana još nije na vidiku.
Trump je tijekom vikenda jasno odbacio mogućnost da unaprijed odmrzne iransku imovinu ili ukine dio sankcija kako bi ubrzao pregovore.
'Ukratko – ne', odgovorio je na pitanje bi li pristao na takve ustupke.
Upravo bi to mogao biti jedan od razloga zbog kojih sporazum još nije postignut.
Istodobno, svaka nova eskalacija povećava opasnost da se SAD i Iran ponovno nađu u izravnom vojnom sukobu, što bi dodatno destabiliziralo regiju i moglo imati ozbiljne posljedice za globalno tržište energije.
