PRIJEDLOG TVRDE DESNICE

Švicarska će izbacivati strance koji zlorabe socijalnu pomoć?

  • Autor: tportal.hr/Hina
  • Zadnja izmjena 25.11.2010 09:51
  • Objavljeno 25.11.2010 u 08:21
minaret alpi švicarska

minaret alpi švicarska

Izvor: Reuters / Autor: Reuters

Švicarci se u nedjelju izjašnjavaju o pooštrenju mjera za izgon useljenika koji počine kazneno djelo, na inicijativu populističke desnice i godinu dana nakon što su glasovali za zabranu gradnje minareta na svome tlu

Boravišna dozvola ukinula bi se strancima koji počine kaznena djela prema prijedlogu stranke tvrde desnice UDC, inače stranke koja je i podnijela inicijativu za zabranu gradnje minareta.

Izgon stranaca počinitelja kaznenih djela već je moguć pod određenim uvjetima, no tekst predlaže automatsko oduzimanje boravišne dozvole strancima proglašenima krivima za 'silovanje, težak seksualni delikt, nasilna djela kao što su provale i pljačke', za 'preprodaju droge', ali i 'zloporabu socijalne pomoći'.

Ostale švicarske stranke protive se prijedlogu u zemlji koja ima 21,7 posto stranaca, upozoravaju da je posrijedi kršenje međunarodnog prava te da predloženi tekst zanemaruje težinu kaznenog djela.

To bi u praksi značilo da bi iz Švicarske automatski bila prognana žena koja u kućanstvu radi dodatne sate na crno, kao i višestruki silovatelj koji ponavlja zločin, upozorava Savezni ured za migracije.

Amnesty International upozorava da bi izbjeglice 'mogli biti prognani u zemlje u kojima se prakticira mučenje ili smrtna kazna', a što je protivno međunarodnom pravu i neprihvatljivo.

Da bi izbjegla osude kakvima je bila izložena nakon zabrane minareta, vlada je podnijela protuprijedlog koji uzima u obzir težinu kaznenih djela i o kojem će Švicarci također morati glasovati.

Amnesty ocjenjuje da je protuprijedlog samo 'lakša varijanta' inicijative UDC-a, a demokršćanska stranka drži da je vladin protuprijedlog odgovor na 'sve veće strahove Švicaraca za svoju sigurnost'.

Politolozi i stručnjaci drže da u Švicarskoj percepcija nesigurnosti raste brže nego što se to događa u stvarnosti te da je Švicarska postala konzervativnija, nacionalističkija i možda ksenofobnija.

Ankete predviđaju da bi Švicarci mogli podržati inicijativu sa 54 posto. Ako bude tako, ugled će joj biti narušen u inozemstvu kao i 2009. kada su se birači izjasnili za zabranu minareta, a vlada će biti pred izazovom kako pomiriti zahtjeve međunarodnog prava i želje svog naroda.

Švicarski ustav predviđa izravno izjašnjavanje birača o vrlo šarolikom nizu pitanja i to je motor demokracije Švicarske Konfederacije. Birači su pozivani izjašnjavati se i na lokalnoj i kantonalnoj razini, a na razini Federacije prosječno četiri puta godišnje. Od Ustava iz 1848, takvih je poziva bilo 178, prema podacima vlade.

Švicarska nije usamljena u protjerivanju stranaca počinitelja kaznenih djela, jer se određeni oblici progona provode i drugdje u Europi.

U Danskoj, Francuskoj i Grčkoj izricanje kazne strancu može biti popraćeno i mjerom izgona, kao i u Nizozemskoj gdje ta mjera ovisi o težini počinjenog djela, ali i o duljini boravka u toj zemlji.

U Njemačkoj se svaki slučaj razmatra zasebno i ovisno o stanju u domovini useljenika, a Švedska predviđa progon stranaca u slučaju ponavljanja kaznenih djela ili nove osude.

Norveška prakticira protjerivanje stranaca za različite delikte i zločine, no bez automatizma i bez progona u zemlje gdje je na snazi smrtna kazna. Međutim, ta mjera može biti izrečena i osobi koja je počinila tešku prometnu nesreću.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi