Bruxelles se dosad suzdržavao od usklađivanja sa sankcijama koje su nedavno uvele Velika Britanija, Kanada i Australija, a usmjerene su na izraelskog ministra nacionalne sigurnosti Itamara Ben-Gvira i ministra financija Bezalela Smotricha – optužujući ih za poticanje ekstremističkog nasilja i kršenja ljudskih prava Palestinaca.

'Moramo vidjeti pomake na terenu'

Međutim Europska unija sada treba zauzeti oštriji stav da bi pojačala pritisak na izraelsku vladu, rekla je Malmer Stenergard nakon sastanka u Bruxellesu s Kajom Kallas, visokom predstavnicom EU-a za vanjsku politiku. 'Zalagala sam se za sankcioniranje ekstremističkih doseljenika, ali sada idemo korak dalje i tražimo sankcioniranje pojedinih ekstremističkih ministara jer moramo vidjeti konkretne pomake na terenu', izjavila je Malmer Stenergard.

Za donošenje odluke o sankcijama protiv izraelskih ministara Europskoj uniji potrebna je jednoglasna potpora svih 27 država članica. To je malo vjerojatno s obzirom na protivljenje zemalja koje snažno podupiru Izrael, poput Mađarske.

Ipak, političko raspoloženje prema Izraelu posljednjih tjedana se promijenilo, pri čemu se većina zemalja – uključujući Francusku i Njemačku – prošlog mjeseca pridružila nizozemskom pozivu na preispitivanje Sporazuma o pridruživanju između EU-a i Izraela zbog humanitarne situacije uzrokovane izraelskim djelovanjem u Gazi.

'Retorika prema Izraelu danas zvuči znatno drukčije nego prije samo nekoliko tjedana, i to zbog frustracije mnogih zemalja, poput Švedske, patnjama milijuna ljudi', dodala je Malmer Stenergard.

Prijatelji smo Izraelaca

Iako priznaje da EU vjerojatno neće postići jednoglasan dogovor o sankcijama u kratkom roku, dodala je: 'Vidimo promjene u mnogim prijestolnicama, uključujući Stockholm. I želim naglasiti da smo istinski prijatelji izraelskog naroda, ali naša je dužnost sada izvršiti pritisak na izraelsku vladu.'

Malmer Stenergard izrazila je to stajalište i u pismu upućenom Kallas, u koje je Politico imao uvid, tražeći da Europsko vijeće 'žurno odluči o ciljanom sankcioniranju izraelskih ministara koji promiču nezakonite aktivnosti naseljavanja i aktivno djeluju protiv rješenja o dvije države, kao i o dodatnim sankcijama protiv ekstremističkih doseljenika'.

Na brifingu prošlog tjedna predsjednik Europskog vijeća António Costa izjavio je kako očekuje da će revizija pokazati da Izrael nije ispunio svoje humanitarne obveze. Što će se dalje događati, ostaje nepoznato, ali švedska ministrica rekla je da očekuje 'prijedloge' za daljnje korake ako Izrael ne ispuni očekivanja.

Još jedno pitanje koje izaziva zabrinutost su američke sankcije protiv četvorice sudaca Međunarodnog kaznenog suda, a koje je administracija predsjednika Donalda Trumpa opravdala navodnim politiziranim pristupom pravdi.

Malmer Stenergard izjavila je da je Stockholm 'spreman razmotriti' uvođenje europskog bloka sankcija koji bi neutralizirao američke mjere. 'Znam da i zemlja domaćin, Nizozemska, također razmatra načine na koje osigurati da sankcionirani suci mogu nastaviti svoj važan rad, i mi to podržavamo.'

Svaka akcija EU-a protiv izraelskih ministara vjerojatno će narušiti odnose sa Sjedinjenim Državama, a koje su u utorak, kako prenosi Reuters, uputile diplomatsku notu upozorenja vladama da ne sudjeluju na predstojećoj konferenciji Ujedinjenih naroda o rješenju s dvije države. U poruci se upozorava na moguće diplomatske posljedice za države koje djeluju protiv vanjskopolitičkih interesa SAD-a.