Najmlađa članica NATO-a vodi višefazni program istraživanja i razvoja Gripenova nasljednika pod radnim nazivom Koncept för Framtida Stridsflyg (KFS), čiji je cilj imati tehničke opcije i demonstratore koji će omogućiti političku, odnosno financijsku odluku o putu što vodi do zamjene Gripena nakon 2040-ih. Program istražuje kombinaciju sustava s posadom i obitelji bespilotnih platformi koje djeluju u timu s glavnim avionom, stoga se nazivaju 'vjerni pratitelji'.

Ključne komponente i fokus istraživanja u programu KFS su stealth sposobnosti, napredna senzorska fuzija i softverska arhitektura koja omogućuje brže nadogradnje, potom interoperabilnost, umjetna inteligencija i autonomija te elektroničko ratovanje, kibernetička otpornost i umrežavanje kao elementi za preživljavanje u suvremenom okruženju i integraciju u širi obrambeni ekosustav.

Švedska Uprava za obrambeni materijal (FMV) nedavno je dodijelila Saabu ugovor vrijedan oko 276 milijuna dolara, a on pokriva istraživačko razdoblje od 2025. do 2027. godine. Osim s FMV-om, Saab će prema ugovoru surađivati sa Švedskim oružanim snagama, Švedskom agencijom za istraživanje obrane, tvrtkom GKN Aerospace i drugim neimenovanim industrijskim partnerima. Najnoviji ugovor se pak nadovezuje na prethodni, potpisan u ožujku prošle godine, no nova narudžba uključuje konceptualne studije za besposadni i sustav s posadom.

'Ova narudžba utire sljedeći korak na našem zajedničkom putu u pružanju inovativnih rješenja za zadovoljavanje budućih operativnih potreba Švedskih oružanih snaga i drugih kupaca', rekao je ovih dana Lars Tossman, voditelj Saabova poslovnog područja za aeronautiku. Ova izjava potvrđuje da Saab želi izvoziti sve platforme koje će proizaći iz ovog razvojnog napora, a analitičari smatraju da bi izvozne narudžbe pomogle u održavanju financijske održivosti programa, ali i dodaju da je Švedska u jedinstvenom položaju u smislu izvoznih prilika jer su bespilotna borbena zračna vozila (UCAV) i tzv. suradnički borbeni zrakoplovi (CCA) koji uključuju umjetnu inteligenciju postali traženi sustavi u mnogim zračnim snagama diljem svijeta.

Izbjegavanje potencijalnih zamki

Valja pojasniti da je Saabov program borbenog zrakoplova sljedeće generacije poznat i kao Future Combat Air System (FCAS), što pomalo zbunjuje jer identičnu nomenklaturu koriste i konkurentske britanske i paneuropske inicijative za buduće borbene zračne sustave. Svi ti programi su različiti, a vrijedi napomenuti i to da je Saab prethodno bio uključen u britanski program, a potom se povukao iz njega. Švedska je, naime, ranije razmatrala međunarodnu suradnju, ali trenutno snažno gura domaće studije da bi zadržala industrijsku autonomiju i izvozni potencijal, što program KFS stavlja u kontekst konkurentnosti na tržištu borbenih platformi budućnosti.

Saab je krajem prošle godine u sklopu programa KFS predstavio razne koncepte vezane za svoj borbeni zrakoplov sljedeće generacije, uključujući potencijalni lovac s posadom nove generacije i niz dronova namijenjenih za djelovanje uz njega. Prema ocjenama analitičara s portala The War Zone, najneobičniji aspekt Saabovih koncepata je upotreba zajedničkih elemenata na više platformi, s i bez posade. Takav pristup uključuje koncept zajedničkih elemenata borbenog aviona Gripen E bez stealth sposobnosti i s posadom te nadzvučne bespilotne platforme smanjenog radarskog odraza.

Stručnjaci smatraju da bi iskorištavanje postojećih tehnologija trebalo pomoći u smanjenju troškova programa, ubrzanja vremena razvoja te smanjenju opterećenja održavanja i logistike nakon što takvi sustavi budu u upotrebi. Međutim ovo je samo jedan od mogućih pristupa te se u ovoj ranoj fazi čini da Švedska drži sve opcije otvorenima. To bi bilo i u skladu sa švedskom politikom 'pričekajmo pa ćemo vidjeti', a ona vuče korijene iz dugogodišnje neutralnosti te zemlje.

Prema onome što je dosad viđeno, Saab sugerira da program KFS stavlja bespilotne platforme u središnji položaj u odnosu na ostale europske planove razvoja FCAS-a, u kojima se dronovi više smatraju dodacima klasičnim lovcima s posadom. Imajući na umu potencijalne zamke razvoja borbenih aviona s posadom šeste generacije od nule, švedski pristup mogao bi se dugoročno pokazati sigurnijim.

Sve opcije otvorene

Saab je stekao značajno iskustvo u razvoju naprednih dronova, a među najistaknutijim primjerima je eksperimentalno vozilo SHARC sa značajno niskom vidljivosti. Cilj tog projekta bio je dizajnirati konfiguraciju drona prikladnu za napadačke misije, a istovremeno kombinirati nisku cijenu i stealth sposobnosti. Koliko su Saabovi dizajneri bili ispred ostalih konstruktorskih tvrtki, ponajviše govori podatak da je SHARC prvi put poletio prije točno 25 godina.

Uz to, Saab je konstruirao te 2005. godine premijerno predstavio demonstrator niske vidljivosti FILUR. Riječ je o inovativnom dronu čiji je cilj bio pokazati taktičku važnost stealth tehnologije primijenjene na letjelicama, ali i steći iskustvo i postaviti temelje za stealth zahtjeve budućih zračnih platformi i sustava zračnog nadzora. Također, tvrtka je pokazala model nadzvučnog prikrivenog drona te bi on kao pratitelj trebao djelovati u simbiozi s avionom s posadom.

Prošle godine Saab je otkrio svoje studije Gripena serije F, povezane s programom KFS, a što uključuje budući lovac s posadom, podzvučnu bespilotnu platformu težine do pet tona, nadzvučnu bespilotnu platformu težine veće od pet tona i jeftinu podzvučnu bespilotnu platformu težine manje od tone. Inače, Gripen F ima isti napredni dizajn kao i inačica E, pored sjedala, zaslona i kontrola za drugog člana posade. Isto tako, varijanta F može se koristiti za obuku novih pilota i časnika za naoružanje, odnosno navigatora.

Neki pokazatelji sugeriraju da bi Švedska mogla odustati od borbenog aviona s posadom i težiti budućem ekosustavu borbenih zrakoplova koji bi se sastojao od različitih kategorija dronova, premda Saab izričito navodi da su rješenja s posadom dio tekućih konceptualnih studija. Također bi bilo izvedivo to da Švedska zadrži Gripen E i upari ga sa stealth dronovima. Takav pristup bio bi jeftiniji, a istovremeno bi drastično povećao preživljavanje i taktičku fleksibilnost borbenih zrakoplova s posadom, dok bi dronovi djelovali kao snažan multiplikator zračne sile.