1. SRPNJA

Svaki drugi građanin misli da ulazi u Schengen

  • Autor: S. S.
  • Zadnja izmjena 04.06.2013 16:18
  • Objavljeno 04.06.2013 u 15:45
schengen granica slovenija

schengen granica slovenija

Izvor: Cropix / Autor: CROPIX / Bruno Konjević

Čak 48 posto hrvatskih građana vjeruje da će ulaskom u EU Hrvatska ujedno postati i dio Schengenske zone. Istovremeno, 66 posto građana smatra da ne može imati nikakvu osobnu korist od fondova EU-a, a 70 posto građana nikada nije pokušalo pronaći dodatne informacije o EU-u, primjerice na internetu ili u publikacijama

Zablude o euru

'Većina hrvatskih građana ima očekivanja da će ulaskom RH u EU cijene narasti, a trebalo bi se dogoditi upravo suprotno, barem kada je u pitanju roba široke potrošnje. Međutim, to očekivanje na neki način proizlazi iz zablude dobrog dijela građana da ulazak u Uniju znači brzi ulazak u monetarnu Uniju i prihvaćanje eura kao valute', izvijestio je Dragan Bagić, voditelj istraživanja Ipsos pulsa.

Očekivanja su negativna što se tiče životnog standarda: 37 posto ispitanika smatra da će se pogoršati, a 36 posto da će se poboljšati. Ujedno, čak tri četvrtine građana smatra da hrvatska ekonomija nije spremna za ulazak u EU.

Navedeni podaci najporazniji su među rezultatima istraživanja stavova hrvatskih građana o ulasku Hrvatske u EU, koju je za Delegaciju Europske unije u Hrvatskoj po osmi put od 2006. provela agencija Ipsos puls. To je ujedno i posljednje takvo istraživanje prije ulaska Hrvatske u EU 1. srpnja.

Svoj opći osjećaj prema EU-u kao pozitivan je ocijenilo 46 posto ispitanika, dok 29 posto gaji negativan osjećaj prema toj obitelji europskih naroda. Četvrtina građana, njih 23 posto, izjasnila se kao 'neutralna' po pitanju emocija prema EU-u.

Zanimljivo je da 37 posto građana više vjeruje europskim institucijama nego hrvatskim, 17 posto ispitanika povjerenje radije poklanja domaćim institucijama nego europskim, a čak 38 posto podjednako vjeruje domaćim i europskim institucijama.

Na pitanje trebaju li europske institucije dobiti dodatne ovlasti u kontroli proračuna zemalja članica, 27 posto ispitanika odgovara potvrdno, dok 68 posto smatra da članice trebaju zadržati autonomiju u donošenju svog proračuna.

Najviše poboljšanja građani očekuju u pogledu mogućnosti zapošljavanja u drugim zemljama (67 očekuje poboljšanje, a 8 posto pogoršanje), poštivanja zakona i drugih propisa (64:8), financiranja različitih projekata (62:7), stranih ulaganja u hrvatsko gospodarstvo (61:9), kvalitete obrazovanja (57:9), zaštite okoliša (55:12), poštivanja ljudskih prava i prava manjina (54:7), učinkovitosti državne i javne uprave (51:11), obračuna s korupcijom u javnim institucijama (50:12) i slobode medija (49:9).

Vandorenova poruka Vladi

U pogledu informiranosti, 41 posto ispitanika osjeća se loše informiranima o EU-u općenito, dok se samo 16 posto građana smatra dobro informiranima o EU-u. Osrednje informiranim o EU-u općenito smatra se 43 posto ispitanika.

'Vlada ima ključnu ulogu u informiranju građana o utjecajima članstva njihove zemlje u Europskoj uniji i ta će zadaća, po mojem mišljenju, ostati takva i nakon ulaska Hrvatske nakon 1. srpnja', naglasio je Paul Vandoren, šef Delegacije EU-a u Hrvatskoj.


Da su reforme u pravosuđu, provedene u proteklih nekoliko godina kao dio priprema za članstvo u EU-u, poboljšale stanje u pravosuđu, smatra 41 posto građana, a njih 11 posto smatra da su reforme pogoršale pravosuđe. Da ništa nisu promijenile, misli 44 posto ispitanika.

Osam posto građana očekuje da će Hrvatska uvesti euro kao vlastitu valutu u prvoj godini nakon ulaska u EU, a 35 posto smatra da će do toga doći u prve dvije do tri godine nakon integracije. Kao vjerojatni vremenski okvir za uvođenje eura 24 posto građana navodi četiri do pet godina, 18 posto građana nakon više od pet godina, a osam posto smatra da Hrvatska nikada neće uvesti euro. Nadalje, 50 posto građana smatra da bi uvođenje eura Hrvatskoj nanijelo više štete nego koristi, a 18 posto vjeruje da bi koristi ipak nadmašile štetu. Da bi omjer bio podjednak, smatra 28 posto građana.

Da će u idućih pet godina neka od sadašnjih članica napustiti EU, vjeruje 59 posto ispitanika, a 35 posto ih vjeruje da to nije vjerojatno.

Terensko istraživanje provedeno je u kućanstvima 1.004 ispitanika, što predstavlja nacionalni reprezentativni uzorak, u razdoblju od 2. do 19. travnja. Ispitanici su bili stariji od 15 godina, a prosječno vrijeme anketiranja bilo je 40 minuta. Metodologija je bila jednaka onoj u prethodnim istraživanjima Ipsos pulsa za Delegaciju EU-a u RH te u istraživanjima Eurobarometra.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!