Izuzetna suša i visoke temperature ozbiljno prijete domaćim poljoprivrednim kulturama, posebice krumpiru, koji je dodatno pod pritiskom uvoznih cijena. Sve više proizvođača nalazi se u borbi za opstanak
Na slavonskim poljima prizori su sumorni – zemlja je suha, ispucala i tvrda poput betona, javlja RTL. Kiša nije pala više od mjesec dana, što se jasno vidi i po stanju usjeva. „Trebala bi biti veličine koljena, jedno pola metra visine i mora biti zelena“, opisuje stanje biljaka Josip Paulić, poljoprivrednik iz Podgorača.
Ovogodišnji urod značajno je slabiji od prošlogodišnjeg, što potvrđuje i primjer mladog krumpira izvađenog iz tla. „Lani je ovo meni bio najsitniji krumpir, znači bili su, ja kako svoju šaku raširim takve veličine je bio krumpir, ove godine, baš, baš je loše“, kaže Paulić.
Proizvođači pod pritiskom
Nepovoljni vremenski uvjeti obilježili su čitavu sezonu – u ožujku su obilne padaline onemogućile ulazak u polja, a sada, tijekom lipnja, biljke izravno pogađa dugotrajna suša. „Ovdje trenutačno spasa više nema“, kaže Josip pokazujući na polje pogođeno sušom.
No, šteta nije samo agronomska – proizvođači su suočeni i s ozbiljnim psihičkim i financijskim pritiskom. „I sa živcima i financijski, znači ulaganja iz godine u godinu su sve veća“, dodaje.
Ogroman trud, a malo koristi
Uzgoj krumpira zahtijeva mnogo uloženog rada, od pripreme tla do žetve i plasmana na tržište. „Jako puno truda, od same sjetve do krajnjeg finalnog proizvoda, da bi to sve bilo kako treba, prskanja su svaka tri do četiri dana, bolesti napadaju, štetnici“, objašnjava Josip.
No sve uloženo na kraju se često ne isplati kada proizvod stigne na tržište. „Realno, naša cijena krumpira da mi budemo svi zadovoljni bi trebala biti od euro na više, a mi to ne možemo dobiti nikako“, ističe Paulić.
vezane vijesti
Cjenovni pritisak iz uvoza
Kako bi opstao, Josip krumpir i ostale proizvode prodaje na lokalnoj tržnici, oslanjajući se na potrošače koji cijene domaće. No, teško se može nositi s konkurencijom velikih trgovačkih lanaca. „Jeftini uvoz, Grčka i ostale zemlje, to je trenutačno to što nas najviše ubija“, poručuje.
Hrvatska poljoprivredna komora također je reagirala, apelirajući na Ministarstvo poljoprivrede da što hitnije uvede mjere potpore povrtlarima. Cilj je ublažavanje posljedica suše i očuvanje domaće proizvodnje.
