U utorak, 17. studenoga u 10 sati, započet će najiščekivanija i po svemu sudeći najgledanija sjednica Skupštine Srbije u novijoj povijesti. Konstituirajuća sjednica 15. saziva parlamenta donosi potpunu promjenu političke paradigme: Studentska lista preuzima parlamentarnu većinu, dosadašnja vladajuća Srpska napredna stranka (SNS) seli u opoziciju, a doskorašnji predsjednik države Aleksandar Vučić najavio je da će upravo on biti šef novog oporbenog zastupničkog kluba.
Smjena generacija i novi odnos snaga
Od ukupno 250 zastupnika, njih 140 dolazi s pobjedničke Studentske liste, proizašle iz masovnih prosvjeda nakon fatalnog pada nadstrešnice novosadskog kolodvora u studenom 2024. godine. Ova je lista na izborima 25. listopada osvojila više od 2,35 milijuna glasova, dok je koalicija Ujedinjena Srbija oko SNS-a dobila nešto više od 1,7 milijuna (103 mandata).
Ostalih sedam zastupnika dolazi iz redova bošnjačke, albanske i mađarske nacionalne manjine, a očekuje se da će i oni, kao što je u parlamentarnoj tradiciji, podržati većinu. Parlament će tako biti drastično pomlađen, a simbolično, predstavnici Studentske liste zatražili su da se na današnji Međunarodni dan studenata izaslanstvu mladih odobri praćenje sjednice s galerije velike dvorane.
Procedura, javno glasanje i prijenos predsjedničkih ovlasti
Prvu sjednicu sazvala je dosadašnja predsjednica parlamenta i aktualna v.d. predsjednice države Ana Brnabić, a do izbora novog vodstva predsjedat će joj najstariji zastupnik, 78-godišnji Stojan Radenović (SNS). Njemu će u vođenju i vođenju zapisnika pomagati četvero najmlađih zastupnika sa svake izborne liste, među kojima je i 26-godišnja Sara Valentik sa Studentske liste te 23-godišnji Miloš Pavlović s liste SNS-a, mladić koji se proslavio kao svojevrsni 'voditelj Ćacilenda'.
Nakon potvrđivanja mandata i polaganja prisege, uslijedit će izbor predsjednika Skupštine. Na inzistiranje Studentske liste, glasanje za predsjednika i potpredsjednike bit će javno. Ovaj je izbor od presudne ustavne važnosti: onog trenutka kada novi predsjednik Skupštine bude izabran sa zakonskim minimumom od 126 glasova, on automatski preuzima ustavne ovlasti vršitelja dužnosti predsjednika Republike (s obzirom na to da je Aleksandar Vučić krajem rujna podnio ostavku). Novi će čelnik parlamenta već do 27. studenoga morati raspisati predsjedničke izbore koji se moraju održati do kraja prosinca.
Hoće li proceduralni mir nadvladati povijest nasilja?
Iako Studentska lista ima čvrstu apsolutnu većinu, a profesori ustavnog prava ističu da SNS sa svojih 103 mandata nema alate za proceduralnu opstrukciju osim korištenja prava na govor i replike iz dodijeljenog fonda vremena, recentna povijest ovog parlamenta poziva na oprez.
Očekivanja od tranzicije vlasti nemoguće je odvojiti od frapantnog niza incidenata koji su obilježili rad prošlog saziva, u kojem je politička kultura često ustupala mjesto scenama s ruba - nekad i preko ruba - fizičkog sukoba.
Incidenti u srpskom parlamentu zabilježeni samo u protekle dvije godine:
- Veljača 2024.: Početak mandata prošlog saziva protekao je u potpunom kaosu i zvižducima, dok je oporba mahala slikama Aleksandra Vučića s natpisom "šef mafije".
- Studeni 2024.: Tenzije su eskalirale u fizički obračun i masovnu tučnjavu zastupnika, paralizirajući rad institucije usred nacionalne krize.
- Siječanj 2025.: Fizički sukobi prelili su se izvan plenarne dvorane oštrim naguravanjem i nasilnim pokušajem prekida sjednice Predsjedništva Skupštine.
- Ožujak 2025.: Sjednica je prekinuta u totalnom kaosu u kojem su po dvorani letjela jaja i bačene dimne bombe.
Današnje zasjedanje stoga nije samo test nove parlamentarne većine, već i test zrelosti srbijanskog parlamentarizma u trenutku kada država ulazi u tehnički mandat vlade, iščekuje privremeno financiranje umjesto proračuna za 2027. godinu i priprema se za skore predsjedničke izbore.