Otkako je Péter Magyar na izborima u travnju okončao 16-godišnju vladavinu Viktora Orbána, Mađarska je zahvaćena velikim političkim i institucionalnim promjenama, a pred njima sada stoji i Srbija. Portal Nova.rs povlači paralele s onim kroz što je Mađarska prolazila i koji su joj bili prioriteti. Čeka li to i Srbiju?
Na listi prioriteta u Mađarskoj nalazila se reforma javnog servisa koji se godinama suočavao s optužbama da djeluje kao propagandno glasilo Orbánova Fidesza. Uslijedili su postupci povezani s poslovima prethodne vlasti, provjere državnih ugovora, promjene u pravosuđu i približavanje Europskoj uniji, navodi nova.rs.
Ipak, kako upozoravaju mađarski mediji, promjena vlasti pokazala se jednostavnijom od potpunog preustroja sustava koji je Orbán gradio više od 15 godina.
Stranka Tisza, koju predvodi Magyar, pobijedila je na izborima u travnju, a nova vlada preuzela je dužnost 12. svibnja. Prvi potezi počeli su se nazirati već nakon izborne noći, prije nego što je Magyar službeno postao premijer. Kako podsjećaju, nakon formiranja vlade počela je priprema zakonskih i organizacijskih promjena. Krajem svibnja Magyar je pozvao čelnike javnog servisa da podnesu ostavke, a početkom lipnja najavio je prijedlog zakona o njegovoj potpunoj reorganizaciji, izvijestio je Telex.
Prekretnica je uslijedila 7. srpnja, kada je privremeno obustavljeno emitiranje vijesti na televiziji M1 i Košut radiju, kao i rad informativnog portala Hirado.hu. Na ekranima se pojavila poruka u kojoj se javni servis ispričava zbog dugogodišnjeg laganja te najavljuje transformaciju s ciljem uspostave neovisnog i vjerodostojnog izvještavanja.
Dio rukovodstva i voditelja je smijenjen, a nova informativna emisija počela se emitirati 20. kolovoza. Prema pisanju Telexa, u njoj su predstavljeni i stavovi oporbenih stranaka, uključujući Fidesz.
Promjene u medijskom prostoru aktualne su i u Srbiji. Već u prvim danima počele su smjene na RTS-u, a Regulatorno tijelo za elektroničke medije (REM) pokrenulo je postupke protiv televizija koje su kršile izborni zakon.
Preispitivanje Orbánovih poslova
Druga točka je preispitivanje poslova iz Orbánova doba. Već 14. svibnja, samo dva dana nakon preuzimanja dužnosti, doneseno je više odluka kojima su naložene provjere državnih ugovora, poslovanja javnih institucija i mogućih zlouporaba novca, objavio je HVG, a prenosi isti izvor.
Tijekom predizborne kampanje Magyar je obećavao utvrditi gdje je završio javni novac i tko se obogatio zahvaljujući vezama s državom.
Prema analizi Telexa o prvih 100 dana nove vlade, podneseno je više kaznenih prijava zbog sumnjivih ugovora i mogućih zlouporaba, a pod povećalom su se našli koncesijski ugovori za autocestu M6, poslovanje državne izvozno-uvozne banke te poslovi povezani s ljudima iz Orbánova okruženja.
Promjene u pravosuđu
Treća točka odnosi se na vraćanje imovine i promjene u pravosuđu. Promjene su zahvatile i državne institucije pa su tijekom ljeta promijenjeni predsjednik države i glavni državni odvjetnik, a izmjenama propisa otvoren je put i za promjene u ustavnom sudu.
Portal 444.hu objavio je u rujnu da je parlament izabrao pet novih sudaca ustavnog suda, a nova vlast uvela je i ograničenje prema kojem ista osoba ne može obnašati dužnost premijera dulje od osam godina.
Približavanje EU-u...
Zatim je uslijedio, kako navodi nova.rs, zaokret prema Bruxellesu.
Prema pisanju Telexa, postignut je dogovor o mogućnosti oslobađanja ranije blokiranih europskih sredstava u iznosu od 16,4 milijarde eura, pokrenut je i postupak pristupanja Uredu europskog javnog tužitelja, a ukinut je Ured za zaštitu suvereniteta jer su ga organizacije za ljudska prava kritizirale zbog pritisaka na neovisne medije i civilno društvo.
Promjene su obuhvatile i obrazovanje te je nastavnicima vraćena mogućnost štrajka, a školama su najavljena veća ovlaštenja.
...i uhićenja
Dok su prvi mjeseci mandata nove vlasti bili obilježeni provjerama ugovora, smjenama i kaznenim prijavama, u listopadu su uslijedila privođenja bivših dužnosnika. Kako je 8. listopada objavio 444.hu, bivši ministar kulture i inovacija Balázs Hankó, koji je nakon izbora ostao zastupnik Fidesza, priveden je i izveden pred sud, a za pravomoćne presude u složenim korupcijskim predmetima moglo bi biti potrebno još nekoliko godina.
Gospodarske promjene idu sporije jer je, prema analizi Telexa iz kolovoza, nova vlada naslijedila proračun u kojem je do kraja travnja već bilo ostvareno više od 71 posto planiranog godišnjeg proračunskog deficita. Magyar je zbog toga dio socijalnih obećanja odgodio za sljedeću godinu. U listopadu je najavio udvostručenje dječjeg doplatka, povećanje minimalne mirovine, porezno rasterećenje nižih plaća te veća izdvajanja za zdravstvo i obrazovanje.
Jedan od najambicioznijih projekata nove vlasti jest donošenje novog ustava. Kako je objavio 444.hu, vlada namjerava pokrenuti proces u koji bi bili uključeni stručnjaci, institucije i građani, a konačni tekst trebao bi biti potvrđen na referendumu, prenosi nova.rs.