O brojnim izazovima koji stoje pred Europskom unijom te o tome tko će idućih pet godina biti na čelu ključnih europskih institucija govorila je u središnjem Dnevniku HTV-a izv. prof. dr. sc. Đana Luša s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu
Ursula von der Leyen, aktualna predsjednica Europske komisije, koja traži svoj drugi mandat, a njezini rezultati govore u njezinu korist.
'Znamo da je bila spitzenkandidatkinja, znamo da je njezina politička grupacija ostvarila jako dobre rezultate na izborima za Europski parlament. I nekako se logično nameće da upravo ona bude ta osoba koja će biti na čelu Europske komisije u sljedećem razdoblju', rekla je Luša za Dnevnik HRT-a.
vezane vijesti
'Unatoč kritikama koje smo imali prigode čuti tijekom kampanje, kada se govorilo da se Ursuli von der Leyen smješta, da je se želi smijeniti, da neće biti kandidatkinja, to se ipak nije obistinilo. To je tipičan diskurs za vrijeme kampanje', kaže profesorica Luša.
'Ako pogledamo način na koji je ona dosad obnašala tu dužnost, obnašala je neku politiku kompromisa i to Europskoj uniji u ovom trenutku treba. Znamo da je njezin mandat obilježen cijelim nizom kriza - od pandemijske krize, rata u Ukrajini, izlaska, dovršenja izlaska Ujedinjenog Kraljevstva iz EU-a, sada rata na Bliskom istoku i cijelog niza inicijativa za koje se žustro zalagala, od klimatske neutralnosti, zelenih politika, deindustrijalizacije do smanjivanja ovisnosti o energentima iz Rusije. To su sve neki rezultati koji stoje iza nje i možda ono što je najzanimljivije, ona je postala to prepoznatljivo lice Europske unije. Dosad se uvijek ponavljalo koji broj da nazovemo ako zovemo Europsku uniju, sada ipak imamo osjećaj da ona predstavlja, da Ursula von der Leyen predstavlja Europsku uniju', naglasila je.
Von der Leyen je treća političarka kojoj je uspjelo dva mandata zaredom biti na čelu Europske komisije i prva je žena na toj dužnosti.
'Činjenica je da je ona uspjela odlično napraviti taj nekakav balans i sada i u ovoj kampanji gdje je jednostavno uspjela pridobiti na svoju stranu i barem oko nekih svojih politika i one političare poput Giorgie Meloni i možda ovog bloka koji ide desnije od mainstream stranaka. Dakle, pametno se postavila, pametno je igrala u kampanji i bila je spremna na kompromis. Upravo je kompromis nešto što EU treba u sljedećem razvoju', istaknula je Luša.
Plenković očekuje da se izborni uspjeh EPP-a odrazi na izbor čelnih ljudi u EU-u
Za druge dvije pozicije spominju se portugalski premijer Antonio Costa i estonska premijerka Kaja Kallas.
'To su nova imena, opet su posljedice naravno rezultata izbora, logičan su nekakav slijed da njihove političke grupacije imaju taj prioritet prilikom njihova nominiranja i da ih podrže i druge države članice. Što se tiče bivšeg portugalskog premijera Coste, on je bio ustvari poznat po tome da je čovjek kompromisa. Unatoč svojim stavovima spreman je, poput Ursule von der Leyen, raditi za EU, spreman je čuti ovu krajnju desnicu i možda i krajnju ljevicu i uvažiti te sve ideje kako bi EU mogao ići naprijed. Jer EU se trenutno suočava s nizom izazova i pitanje je u kojoj mjeri će se one politike koje je zagovarala bivša Komisija uspjeti materijalizirati u ovom mandatu', objasnila je.
Na mjesto šefa diplomacije mogla bi zasjesti žena.
'Činjenica je da se njoj zamjerao možda pretjerani proturuski stav s obzirom na to da dolazi iz Estonije, jedne od baltičkih država koje u ovoj krizi u Ukrajini ili ratu u Ukrajini imaju jako izražen proturuski stav. U nekim njenim izjavama ona se zalaže za jačanje europske obrane, za što snažniju, jedinstveniju Europsku uniju koja bi se već sada mogla suprotstaviti takvim prijetnjama u budućnosti. Eventualno za jačanje obrambene i sigurnosne dimenzije. Međutim, ja vjerujem da će se i ona uspjeti uklopiti u taj nekakav kompromisni diskurs u okviru Europske unije', zaključila je Luša.
