BLAGOSLOV U PREDIZBORNOM ZALEĐU

Strah od Crkve - zajednička stranačka fobija

  • Autor: Andreja Žapčić
  • Zadnja izmjena 17.11.2010 07:34
  • Objavljeno 17.11.2010 u 07:34
Tportal

Tportal

Izvor: tportal.hr / Autor: Tportal

'Podajte caru carevo, a Bogu Božje', kazao je Isus trgovcima u hramu, a hrvatski vlastodršci koji se, očito, smatraju carevima, odlučili su valjda biti i spona između 'ubogog puka' i 'Božjih poslanika' na zemlji, poklanjajući im kroz proračun svake godine oko 300 milijuna kuna. Ta je svota, dakako, samo javno poznat iznos jer o onima koji se dijele na zatvorenim sjednicama Vlade teško je i nagađati. No lako je tuđe dijeliti. Pogotovo u 'božanske svrhe'

U 2011. vlada je u Crkvenu škrabicu odlučila ubaciti245 milijuna kuna. Manja je to svota, za 'čak' 21,5 milijun nego prošle godine, a tada se Crkva i sama sjetila 'odreći' 70 milijuna kuna zbog recesije. No u idućim godinama država će opet izdašnije puniti Crkveni proračun novcem poreznih obveznika, ma što oni mislili o tome. I sve to zahvaljujući konkordatu s Vatikanom.

Republika Hrvatska sklopila je četiri međunarodna ugovora sa Svetom Stolicom, i to o pravnim pitanjima, o dušobrižništvu katoličkih vjernika, pripadnika Oružanih snaga i redarstvenih službi te o suradnji na području odgoja i kulture i o gospodarskim pitanjima.

Zahvaljujući tim ugovorima, koje je 1998. godine inicirao Franjo Tuđman, Katolička crkva dobila je gotovo nevjerojatan položaj u društvu, iako nije službena državna religija jer takve ni nema, s obzirom na to da se Hrvatska formalno piše kao sekularna država, koja ima ugovore s 15 drugih vjerskih zajednica, dok ih je zasad registrirano ukupno 42.

Katolika ima najviše, no tek će popis stanovništva koji nam slijedi iduće godine pokazati imaju li i dalje udio između 85 i 90 posto u stanovništvu. Toliko ih je bilo prema posljednjem popisu, a slijede pravoslavci, potom muslimani i židovi te sljedbenici ostalih religija.

Vratimo se Katoličkoj crkvi, koja zahvaljujući konkordatu u nekim stvarima stoji iznad zakona, pa se tako, između ostalog, Crkvu mora obavijestiti ako se uhićuje nekog svećenika, lokalna samouprava je dužna u urbanističkim planovima predviđati mjesta za crkve, a gradovi moraju izdvajati novac kad im to predloži biskup.

VRIJEME ZA REVIZIJU I CRKVENE POREZE?

Duje Klaric/Cropix

Duje Klaric/Cropix

Izvor: Cropix / Autor: Duje Klaric/Cropix

Dakle, novčani tokovi za Crkvu teško mogu doživjeti sušu. Međutim, postoji i 'čaroban' članak 15. Ugovora u kojem u piše: 'Ako bilo koja od visokih ugovornih Strana bude smatrala da su se bitno promijenile prilike u kojima je sklopljen ovaj Ugovor, tako da ga treba mijenjati, započet će pregovore o njegovoj prilagodbi novim okolnostima.'

Prilike se jesu promijenile, bez dvojbe, zbog ekonomske i socijalne krize u kojoj se našla Hrvatska, a u Europi se vjerske zajednice uglavnom financiraju kroz različite modele dobrovoljnog crkvenog poreza. Međutim, nikako da dođe vrijeme i volja za njegovu prilagodbu novim okolnostima, što pokazuje i anketa koju je tportal proveo među političarima, ali i predstavnicima sindikata i poslodavaca te analitičarima, kako van, tako i unutar Crkvene zajednice.

Premda je tportal za mišljenje o reviziji i uvođenju 'crkvenih poreza' pitao i Vladu, Hrvatsku biskupsku konferenciju te Ured Predsjednika kao institucije usko vezane za bilo kakvu raspravu i izmjenu po tim pitanjima, odgovori su posve izostali iz (ne)poznatih razloga.

Bila riječ o poziciji ili opoziciji, u predizbornoj godini ne valja se zamjeriti onima koji si vole davati za pravo da blagoslivljaju izbornog pobjednika, a sudeći prema odgovorima političara, čini se da oni baš i ne razumiju o čemu je riječ.

STRAH OD CRKVE KAO ZAJEDNIČKA STRANAČKA FOBIJA

Andrija Hebrang (HDZ):
'Što se tiče revizije međudržavnih ugovora koje Hrvatska ima s Vatikanom, u neko skorije vrijeme ne vidim nijedan razlog za potrebu njihovog mijenjanja. No, u budućnosti bi o tome svakako trebalo razmisliti. Pogotovo kad se uzme u obzir da su građani izabrali agnostika za predsjednika države, pa je upitno želi li većina građana financirati Crkvu, a sada ne treba građane opterećivati novim porezima.'

Ingrid Antičević (SDP): 'Mislim da vjerskim zajednicama ne treba uvoditi nikakve poreze, a za reviziju je potreban konsenzus obje strane. Poticaj bi trebao doći unutar same Crkve, a i zbog toga što postoje nerazmjeri među pojedinim župama, pa su neke vrlo siromašne. U cjelini, iako se sredstva čine velika, nisu ravnomjerno podijeljena i Crkva ne živi svugdje raskošno. Rasprava o tome trebala bi doći od nekih novih stremljenja unutar same te zajednice i ti novi glasovi se bude i kritiziraju jer, kad god je Crkva raskošno živjela, a vjernike jeftino tješila, evanđelje se tu nije živjelo.'

Duje Klaric/Cropix

Duje Klaric/Cropix

Izvor: Pixsell / Autor: Robert Anic/PIXSELL

Vesna Pusić (HNS): 'Trebalo bi dobro pogledati te ugovore i vidjeti što je tu napravljeno. Što se tiče poreza, hrvatska Vlada je u pristupnim pregovorima s Europskom unijom u poglavlju Porezi tražila trajno izuzeće za donacije u dobrima i novcu za sve vjerske zajednice. Međutim, EU to je odbio i od dana kada Hrvatska postane članica EU-a, na to će se plaćati PDV.'

Mirjana Petir (HSS): 'Ugovori s Vatikanom su dobri i ne treba ih mijenjati. Vjerske su zajednice dio civilnog društva, pa bi uvođenje poreza na njihov rad bilo neprihvatljivo i neobično.'

Darinko Kosor (HSLS): 'Ima daleko važnijih pitanja od ovoga. Zasad treba apsolutno poštivati potpisano, a neki novi porez zasigurno ne bi dobro prošao i ne treba građanima stvarati nova opterećenja s obzirom na to da se oko 90 posto građana izjašnjava kao katolici, a o svemu se može razgovarati za dvije-tri godine kad dođe do gospodarskog oporavka.'

Dragutin Lesar (Hrvatski laburisti):
'Taj se ugovor ne može raskinuti jednostrano, a za početak bi trebao biti predmet ozbiljne analize s obzirom na ekonomsku situaciju u Hrvatskoj i količinu novca koja se izdvaja za Crkvu. Što se tiče financiranja vjerskih zajednica kroz takozvane 'crkvene poreze', laburisti smatraju da bi svaki vjernik trebao sam odlučivati kojoj će zajednici dati svoj novac.'

Duje Klaric/Cropix

Duje Klaric/Cropix

Izvor: Pixsell / Autor: Davor Puklavec/PIXSELL



Damir Kajin(IDS): 'Mjera je potrebna u svemu, pa tako i u ovoj stvari. Međutim, pitanje revizije konkordata nije samo pitanje financiranja, nego i denacionalizacije, učenja vjeronauka i tome sličnih stvari, tako da je to teško jednostavno i jednostrano razriješiti. Osobno sam protiv revizije, no smatram da bi trebalo razmisliti i apelirat ću za smanjenje iznosa, iako ova nacija neće propasti zbog tih 247 milijuna kuna koje sve vjerske zajednice zajedno dobivaju iz proračuna. Možda bi bilo poštenije plaćati porez na dobrovoljnoj bazi, ali s obzirom na to kako kod nas stvari funkcioniraju, čini mi se da bi na kraju to ispalo kao i s plaćanjem pretplate. Stoga, iako možda postojeće stanje nije pošteno i pravično, manje je bolno od novih poreza. S druge strane, teško je iskočiti iz međunarodnih obveza, ali o tome bi trebalo razgovarati, no tako nešto teško je očekivati, pogotovo s obzirom na to da je pred nama izborna godina, a znamo i kako se Crkva opredjeljuje.'

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi