Što vodeći hrvatski znanstvenici misle o predviđanjima da će u Hrvatskoj od koronavirusa umrijeti 166 ljudi

U Europi će koronavirus odnijeti 151.680 života, a u Sjedinjenim Američkim Državama bit će odgovoran za smrt 81.766 ljudi. Istovremeno, u drugoj polovici travnja u Hrvatskoj će od posljedice zaraze koronavirusom umirati sedam ljudi dnevno; ukupno će umrijeti 166 oboljelih, posljednji sredinom svibnja. Tako barem predviđa Institut za metriku i procjene u zdravstvu (IHME) pri Sveučilištu Washington.

Što je to IHME, o kakvoj je organizaciji riječ, na čemu temelje svoja predviđanja i možemo li se uopće pouzdati u njih, pitamo ugledne stručnjake Ivana Đikića, profesora biokemije i ravnatelja Instituta IBC2 na Goethe Sveučilištu u Frankfurtu, te Dragana Primorca, profesora na američkim i hrvatskim sveučilištima i predsjednika Upravnog vijeća Specijalne bolnice Sveta Katarina.

'Institut radi svoje analize sukladno podacima koje dobiva od Svjetske zdravstvene organizacije kad je riječ o broju potvrđenih slučajeva Covida-19', objašnjava Primorac. 'Od pojedinih država stižu im podaci o raspoloživim bolničkim kapacitetima, broju kreveta u jedinicama za intenzivnu skrb, broju respiratora, broju zdravstvenog osoblja itd. Cilj im je procijeniti smrtnost, potrebe za krevetima koji se nalaze u sklopu jedinica za intenzivnu skrb, ali i potrebu za respiratorima.'

Time Institut želi pomoći nadležnima i utvrditi gdje su im slabe točke kako bi pravovremeno povećali kapacitete i potrebnu opremu tijekom vrhunca epidemije, a koju predviđaju za sredinu travnja, kaže Primorac.

'Podatke temelje na pridržavanju svih mjera koje se trenutno provode u pojedinim državama, od samoizolacije, preko karantena, do socijalnog distanciranja', kaže Primorac. 'To znači da su njihova predviđanja temeljena na trenutnom ponašanju zdravstvenih sustava. No moram istaknuti da u brojnim državama dolazi ili će doći do promjene ponašanja, poput popuštanja mjera koje naprimjer uskoro uvodi Austrija. To znači da su ta predviđanja podložna promjenama.'

I doista, ovaj model redovito se ažurira novim podacima kako bi se dobio najsuvremeniji mogući alat za planiranje. IHME-ov model ujedno govori da će socijalno distanciranje vjerojatno dovesti do kraja prvog vala epidemije početkom lipnja. Hoće li doći do drugog vala, to će ovisiti o onome što činimo kako bismo izbjegli ponovno uvođenje Covida-19 u populaciju.

U IHME-u kažu da je njihov model osmišljen kao alat za planiranje kako bi se bolnicama, zdravstvenim radnicima, kreatorima politika i javnosti pružile ključne informacije o tome što bi se moglo dogoditi tijekom pandemije.

'Ovakve stručne projekcije su vrijedne jer su bazirane na dosadašnjim točnim podacima i time pokazuju dosadašnji trend, ali i budućnost na temelju znanja o brzini i načinima širenja virusa u svijetu', slaže se i Đikić. Međutim, upozorava on, ove projekcije temelje se na teorijskim pretpostavkama da ćemo se ponašati u skladu s dosadašnjim mjerama.

'U praksi ti brojevi mogu biti i drukčiji. Ako ne poštujemo dosadašnje trendove, ako dođe do naglog proboja virusa u populaciji, sva predviđanja bit će pogrešna', upozorava Đikić. 'Stoga je neophodno prezentirati punu sliku o tim predikcijama, ali i o posljedicama (ne)pridržavanja dosadašnjih mjera.'