POVIJESNE NEDOUMICE

Što točno Srpska pravoslavna crkva zamjera Stepincu

  • Autor: V. Majetić
  • Zadnja izmjena 15.07.2016 22:21
  • Objavljeno 15.07.2016 u 22:21
Ante Pavelić i Alojzije Stepinac

Ante Pavelić i Alojzije Stepinac

Izvor: Wikimedia Commons / Autor: Nepoznati autor

Nakon što je jučer u Vatikanu održan prvi sastanak mješovite komisije Srpske pravoslavne crkve i Katoličke crkve o ulozi hrvatskog kardinala Alojzija Stepinca u Drugom svjetskom ratu, dobri poznavatelji stanja u objema crkvama ističu kako je prvi sastanak poslužio za pokazivanje dobre volje za rad te komisije koja je formirana na inicijativu pape Franje koji pak nije želio proglasiti Stepinca svetim dok se ne raščiste povijesne nedoumice na koje mu je ukazao vrh SPC-a. Što to točno SPC zamjera Stepincu i kako bi mogli proteći sastanci predstavnika dviju crkava, za tportal analizira Ivica Maštruko, sociolog religije i naš prvi veleposlanik pri Svetoj Stolici

Podsjetimo, u ime SPC-a u radu komisije sudjelovat će zagrebački mitropolit Porfirije, mitropolit crnogorski Amfilohije, episkop slavonski Jovan, episkop bački Irinej i profesor Darko Tanasković

 
Katoličku crkvu predstavljat će kardinal Josip Bozanić, a u komisiji su još i mostarski biskup Ratko Perić, požeški biskup Antun Škovičević, te povjesničari Mario Jarek i Jure Krišto.

Izvori iz dviju crkava potvrđuju da postoji dobra volja da posao komisije bude obavljen na najbolji mogući način, a obje strane pripremaju bogatu dokumentaciju kako bi se rasvijetlio kontroverzni lik Stepinca. Među novootkrivenim je dokumentima onaj koji je Gestapo slao Berlinu, a iz kojeg se vidi njemački stav o hrvatskom kardinalu.

Smjernice i preporuke 

Nekadašnji hrvatski veleposlanik u Vatikanu Ivica Maštruko za tportal ističe kako je teško procijeniti koliko dugo će ova komisija raditi, ali smatra kako će oni potrajati najmanje godinu dana, bez nekih konkretnih rezultata koje očekuju vrhovi obje crkve i njezini vjernici.

'Ne treba očekivati ništa spektakularno budući da će obje strane u ovim pregovorima na koncu dati tek neke preporuke i smjernice, uz deklarativan zaključak kako je nužna jednakost i zajedništvo svih kršćana. Ono što valja naglasiti jest kako će obje strane ostati pri svojem mišljenju i stavovima koji su oprečni', ističe u razgovoru za tportal Maštruko.

Dobar poznavatelj stanja u obje crkve napominje kako SPC nema utjecaj na odluke Vatikana kao ni na odluke Katoličke crkve u Hrvata te kako će katolička crkva i nadalje slaviti Stepinca, što je vidljivo, kako kaže Maštruko, kroz stepinizaciju Hrvatske koja se ogleda kroz sve veći broj imenovanja škola, ulica i trgova po blaženom kardinalu.

'S druge pak strane, Srpska pravoslavna crkva i njezini vjernici ostat će pri svojim stavovima o Stepincu i njegovoj ulozi u tzv. Nezavisnoj državi Hrvatskoj vojnog vikara ustaške vojske', naglašava Maštruko i dodaje kako će se obje crkve složiti u odnosu bivšeg komunističkog režima koji je podjednako denucirao i proganjao crkvene velikodostojnike obje crkve.

Teške optužbe
 
Inače, iz pisama koje je patrijarh SPC-a Irinej u ime Arhijerejskog sinoda SPC-a uputio papi Franji, vidljivo je da srpska strana najviše zamjera zagrebačkom nadbiskupu što u vrijeme Drugog svjetskog rata nije protestirao, već je šutio i kada se znalo da je nacistički ustaški režim 'na najužasniji način poslao u smrt tri pravoslavna episkopa, više stotina pravoslavnih svećenika i monaha i više stotina tisuća pravoslavnih vjernika, njegovih sugrađana'

U patrijarhovom pismu stoji kako Stepinac 'nije protestirao nego je šutio pred činjenicom da su u 'njegovoj državi' hladnokrvno, planski i sustavno ubijana i djeca nepoćudnih građana te države – Srba, Židova, Cigana', ocjenjujući Stepinčevo djelovanje u NDH kao 'stravičan kompromis' koji je, i pored spašavanja pojedinaca Stepinčevim zauzimanjem, 'stvarao odbojnost prema Rimokatoličkoj crkvi u Hrvata, simboliziranoj u njegovoj ličnosti'.

Bez izbalansiranog povijesnog suda

Patrijarh Irinej smatra kako je Stepinčevoj 'kontroverzi na najgori način pridonijela krvava komunistička strahovlada poslije Drugog svjetskog rata, kao i proces koji se protiv njega vodio pred komunističkim sudom 1946., a koji je rezultirao njegovim dugogodišnjim zatvorom i konfinacijom, uz dodatak ako na taj način 'nije u javnosti nikad stvoren izbalansiran povijesni sud o Stepincu'.

Zamjera mu i odnos prema prevođenju Srba u katoličku vjeru kao prozelitističku akciju te ističe kako je Stepinac, doduše, podsjećao kako prelazak na katoličanstvo treba biti slobodan, ali 'prozelitizam u praksi nije spriječio, nego i odobrio'.

'Kad su državne vlasti NDH bestidno i naočigled svih pretvorile zemlju u klaonicu, kardinal Stepinac se suzdržavao od osude režima, zalažući se isključivo za pojedinačne žrtve progona i nemajući snage da osudi vlast koju je od početka tako srdačno pozdravio', istaknuo je Irinej u pismu pozivajući Papu da pitanje kanonizacije kardinala Stepinca 'skine s dnevnog reda i prepusti nepogrešivom Sudu Božjem'.
436386,436248,435922,433716




Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!