Ruski predsjednik Vladimir Putin, smatra Zelenski, ne bi trajno odustao od svojih osvajačkih ambicija, već bi se mogao vratiti za godinu, dvije ili pet, kada procijeni da je ponovno spreman za rat.

‘Nitko ne vjeruje da će Putin stati ako napustimo Donbas. Samo će napraviti stanku – da bi se vratio za godinu, dvije ili pet. A tko će onda biti kriv?’ poručio je Zelenski u intervjuu za dansku televiziju DR Nyheder, čije je dijelove objavio na Telegramu, prenosi Kyiv Post.

Ukrajinski predsjednik pritom je podsjetio da ruske teritorijalne ambicije nisu bile ograničene samo na Donbas. Iako je Putin govorio o tom području, tijekom invazije naredio je i napad na Kijev, ukrajinsku prijestolnicu.

‘Putin je govorio o Donbasu, a odlučio je okupirati Kijev, naš glavni grad. Njegove riječi odnosile su se na Donbas, ali stvarnost je bila Kijev’, rekao je Zelenski.

Kao dodatni dokaz da ruske tvrdnje ne treba uzimati zdravo za gotovo naveo je ubojstva i mučenja civila u Buči i drugim okupiranim područjima. Moskva je, podsjetio je, svoju invaziju opravdavala i potrebom zaštite stanovništva koje govori ruski, no njezini postupci pokazali su nešto sasvim drugo.

Što bi Ukrajina dobila zauzvrat?

Zelenski je problematizirao i sigurnosna jamstva koja bi Ukrajina dobila u slučaju teritorijalnih ustupaka. Prisjetio se razgovora s američkim dužnosnicima koji su spominjali mogućnost zamjene Donbasa za sigurnosna jamstva. Na njegovo pitanje misle li pritom na članstvo u NATO-u, odgovorili su da bi to bilo nešto slično NATO-u.

‘Slično? Ali sigurno ne želite da odgovor o Donbasu bude “sličan”. Želite jasan odgovor o Donbasu. To je vaš cilj. A to je danas i Putinov cilj’, rekao je Zelenski.

Upozorio je i da bi prekid europske vojne i financijske pomoći Ukrajini ugrozio sigurnost cijelog kontinenta. Snažna Ukrajina, poručio je, nije samo u interesu Kijeva, nego i europskih država.

‘Skeptičan stav prema pružanju pomoći Ukrajini nije u interesu nijedne europske zemlje jer je zapravo riječ o Rusiji. S pragmatičnog stajališta, snažna Ukrajina važna je – čak i nužna’, istaknuo je.

U slučaju obustave europske pomoći predvidio je dva moguća scenarija. U blažem bi Rusija pojačala hibridne napade na europske zemlje, među kojima je naveo Moldaviju, Rumunjsku, Bugarsku, Njemačku, Finsku i Dansku.

U opasnijem scenariju ruske snage mogle bi nastaviti napredovati prema Europi, dok bi Moskva pokušala proširiti svoj utjecaj na bivše sovjetske republike, uključujući baltičke države i Moldaviju. Zelenski je upozorio i na mogućnost ugrožavanja pomorske sigurnosti blokadom Baltičkog mora, po uzoru na ruske poteze u Crnom moru.

Prekid vatre duž sadašnje crte bojišnice

Govoreći o mogućem završetku rata, Zelenski je poručio da bi najbrži put bio zaustavljanje borbi na trenutačnim položajima, uspostava primirja i potom prelazak na pregovore.

‘Najbrži način za završetak ruskog rata jest zadržati naše sadašnje položaje i krenuti prema pregovorima. Ključno je donijeti odluku da se zaustavimo točno ondje gdje jesmo, uspostavimo prekid vatre i prijeđemo na diplomatski put’, rekao je.

Pregovori bi, priznao je, mogli trajati mjesecima, pa i dulje. No primirje bi odmah zaustavilo pogibiju ljudi, omogućilo smanjenje mobilizacije i pomoglo ukrajinskom gospodarstvu da ponovno normalno funkcionira.

Pritom bi trebalo dogovoriti niz osjetljivih pitanja: gdje bi se točno povukla crta razdvajanja, kako bi funkcionirala međunarodna misija za nadzor primirja, koja bi područja eventualno bila demilitarizirana te kako bi se financirala obnova Ukrajine.

Unatoč svim tim otvorenim pitanjima, Zelenski smatra da je upravo prekid vatre format koji bi omogućio zaustavljanje borbi.

Istodobno je upozorio da bi Putin mogao odbiti trenutačno primirje i inzistirati na pregovorima o sveobuhvatnom sporazumu koji bi obuhvatio niz različitih pitanja.

‘Ako Putin odbije prekid vatre i kaže: “Ne, želim dugoročni plan koji pokriva različita pitanja – složena, osjetljiva i druga – i tek kada potpišemo taj plan, zaustavit ćemo rat”, to jednostavno znači da ne želi zaustaviti rat’, poručio je.

Teritorijalni ustupci i dalje su najveća prepreka

U međuvremenu su Rusija i Ukrajina u neformalnim razgovorima pokazale određenu spremnost na kompromise oko moguće razmjene teritorija, uoči mirovnih pregovora uz posredovanje SAD-a u Abu Dhabiju, izvijestio je Reuters pozivajući se na američkog dužnosnika.

Ruski i ukrajinski dužnosnici sastali su se u utorak u Abu Dhabiju na prvim mirovnim pregovorima od veljače, u sklopu novog američkog pokušaja da se okonča rat u Ukrajini, a nakon prvog kruga razgovora nije bilo izjava sudionika.

Glavni ukrajinski izaslanik Rustem Umerov rekao je u uvodnom obraćanju da Kijev želi postići sigurnosna jamstva i trajni mir.

Ipak, eventualni dogovor o teritoriju vjerojatno bi došao tek u završnoj fazi pregovora, nakon što se riješe druga pitanja.

Ukrajina i dalje odbacuje ruski zahtjev za preuzimanjem cijelog Donbasa, dok Moskva ne odustaje od svojih teritorijalnih pretenzija. Zelenski je poručio da je spreman na izravan sastanak s Putinom kako bi se riješila otvorena pitanja, ali da Ukrajina neće predati svoj teritorij niti priznati Krim kao ruski.

Stalni predstavnik Ukrajine pri Ujedinjenim narodima Andrij Melnik ocijenio je da bi izravan susret dvojice predsjednika mogao biti nužan za politički pomak. Dodao je da je Zelenski spreman sastati se s Putinom bilo gdje, osim u Moskvi.