REVOLUCIJA ILI PR

Što naši stručnjaci kažu o lećama koje sprečavaju kratkovidnost?

16.03.2016 u 09:23

Bionic
Reading

Španjolski mediji nedavno su objavili da su u Kataloniji razvijene i uspješno testirane prve kontaktne leće koje ne samo da ispravljaju kratkovidnost, već također preveniraju njezin razvoj

Leće je osmislio i testirao dr. Jaume Pauné stručnjak za optometriju i znanosti vida na sveučilištu Universitat Politècninca de Catalunya (UPC).

Rezultati dvogodišnjeg testiranja na nekoliko stotina ljudi pokazali su da su uspjele smanjiti razvoj miopije do 43 posto te da je u pogoršanju stanja izmjerena razlika između tri i pet dioptrija. Drugim riječima prosječan razvoj kratkovidnosti kod osoba koje su ih koristile smanjen je za značajan broj dioptrija.

Nove leće, smatra Pauné, mogle bi biti osobito pogodne za djecu i mlade jer se miopija ponajviše javlja i napreduje u dobi između devet i 30 godina. No one su istovremeno univerzalne za sve dobi, a njihova cijena nije nedostupna.

Kako funkcioniraju nove leće?

Leće se temelje na rezultatima studija koje su pokazale da se očne jabučice s vremenom izduljuju zbog toga što oko nastoji izoštriti sliku u perifernim dijelovima mrežnice u kojima ona prirodno nije oštra. Naime, oko funkcionira tako da sliku izoštrava samo u središnjem dijelu mrežnice, a ne i u rubnim područjima.

Konvencionalne leće rade se tako da pomažu oku izoštriti sliku u središtu mrežnice. No leće katalonskog stručnjaka djeluju i u središtu i na rubovima. Zahvaljujući tome oko se ne mora naprezati i rastezati kako bi postiglo izoštrenje u svim dijelovima mrežnice. Konačan rezultat je da se napredovanje kratkovidnosti smanjuje za tri do pet dioptrija.

Miopija, odnosno kratkovidnost, pogađa od 25 do 35 posto opće populacije, a kod ljudi višeg obrazovanja učestalost se penje do oko 45 posto. Ove statistike posljednjih godina rastu s porastom uporabe mobitela, tableta i računala te, prema nekim novijim studijama, sve većim količinama vremena koje djeca provode u zatvorenom, bez izlaganja dnevnom svjetlu.

Pauné ističe da je važno zaustaviti napredovanje miopije kod djece i mladih zbog toga što od pet dioptrija na više raste opasnost rizika razvoja ozbiljnih bolesti koje mogu završiti sljepilom.

Jedna od ključnih razlika između Paunéovih leća i onih konvencionalnih jest i to što su njegove progresivne, a uobičajene bifokalne. To pak znači da Paunéove u oku stvaraju jedinstvenu stabilnu sliku. Osim toga one se također rade po mjeri, a za njihovu izradu nije neophodna posebno visoka razina tehnologije.

Leće su se u Španjolskoj već našle u prodaji. Cijena im je oko 400 eura godišnje u što je uključena i mjesečna ili tromjesečna zamjena.

Naši oftalmolozi: Polako s oduševljenjem!

Naši stručnjaci pozdravljaju istraživanja u ovom području, no smatraju da je malo preuranjeno tvrditi da je revolucionarna metoda već tu.

Dr. Maša Mikuličić, spec. oftalmologije u Klinici Svjetlost kaže da znanstvenici godinama pokušavaju pronaći način za usporavanje razvoja miopije.

'Utjecaj miopskog defokusa, na čemu se zasniva princip rada ove leće, dosta zaokuplja pažnju stručne javnosti posljednjih godina. Studije koje su do sada provođene uglavnom na animalnim modelima daju optimizam jer pokazuju da korištenje pomagala koja modificiraju perifernu retinalnu sliku i pomiču je prema naprijed imaju utjecaja na razvoj očne jabučice. No, bit će potrebne dodatne i randomizirane studije koje bi potvrdile da korištenje takve leće kakvu je predstavio dr. Pauné zaista može prevenirati rast očne jabučice i spriječiti razvoj patološke kratkovidnosti te ispitati sve eventualne nuspojave. Klinika Svjetlost prati najnovija znanstvena dostignuća s područja oftalmologije i ukoliko se pokaže da ovakva vrsta leća može pridonijeti boljem vidu, ponudit ćemo je i našim pacijentima', poručuje Mikuličić.

U poliklinici Bilić Vision su još rezerviraniji.

Oftalmologinja dr.sc. Nadežda Bilić kaže da u službenom oftalmološkom društvu nemaju potvrda o djelotvornosti novih španjolskih leća

'Za sada nema nikakvih znanstvenih publikacija koje bi potvrdile navedene rezultate s novim kontaktnim lećama', kaže naša oftalmologinja.

'Ja sam članica sekcije za kontaktne leće, a budući da u društvu nemamo nikakvih saznanja o tim navodno revolucionarnim lećama, smatramo da je to još jedan pokušaj da se ostvari financijska dobit bez pravog znanstvenog pokrića. Da je nešto zaista revolucionarno, bilo bi iskazano i predstavljeno na našem Europskom kongresu za kontaktne leće koji je održan u listopadu prošle godine u Izmiru u Turskoj na kojem su sudjelovali i kolege iz Španjolske', pojasnila je Nadežda Bilić.

HZZO: Pričekat ćemo EU

Iz HZZO-a su nam poručili da španjolske leće za sada nisu uvrštene na Popis pomagala Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) pa ih osigurane osobe još ne mogu dobiti na teret obaveznog zdravstvenog osiguranja. Iz istih razloga, kažu, nemoguće je unaprijed znati koliko bi leće koštale preko HZZO-a.

'Iz objavljenog teksta vidljivo je da se radi o potpuno novoj vrsti leća koje se izrađuju individualno, po mjeri očne jabučice pacijenta, a isprobane su na nekoliko stotina pacijenata. Da bi neko pomagalo došlo na Popis HZZO-a, potrebno je da prethodno ima propisanu registraciju pomagala na nivou EU, odnosno EUDAMED-a. Prijedlog za uvrštavanje pomagala na Popis pomagala HZZO-u mora dostaviti nositelj upisa u očevidnik medicinskih proizvoda i očevidnik proizvođača medicinskih proizvoda u RH pri Agenciji za lijekove i medicinske proizvode. Prijedlog može podnijeti pravna ili fizička osoba sa sjedištem u RH koja je nositelj upisa u očevidnik', poručuju iz HZZO-a.