PROJEKCIJA MOGUĆE ŠTETE

Što nas čeka ako sindikati blokiraju državni sustav?

  • Autor: Mladen Obrenović
  • Zadnja izmjena 24.05.2013 09:09
  • Objavljeno 24.05.2013 u 07:00
prometna gužva granični prijelaz macelj

prometna gužva granični prijelaz macelj

Izvor: Cropix / Autor: CROPIX /

Sindikati javnih i državnih službi najavili su opći štrajk i blokadu sustava do ispunjenja zahtjeva kojima se traži napuštanje politike rezanja plaće i mjera štednje. Organizirali su i referendum na kojem su od članstva dobili legitimitet za poduzimanje akcija. U međuvremenu je s nekoliko ministara održan i sastanak s kojeg su se čule i vijesti o mogućem rješenju spora bez blokada, no retorika nakon toga nije se nimalo smirila. O projekcijama najavljene i moguće sindikalne blokade te procjenama eventualne štete za građane i gospodarstvo, koja može nastati zbog takvih aktivnosti za tportal govore poslodavci i turistički djelatnici

Iako se moguće sindikalne akcije u općem štrajku i blokadi sustava tek naziru, lako je moguće zamisliti scenarij u svakom od područja na kojem su aktivnosti najavljene. Sindikati su jasno najavili kako 'u prosvjeti mogu ne održati mature, ne upisati studente, ne završiti nastavu, ne unijeti ocjene učenicima, ne izdati svjedodžbe'.

Za policiju su naveli kako može provoditi 'bijeli štrajk' i posao obavljati rigorozno pa, 'držeći se slova zakona, stvoriti velike kolone na cestama, graničnim prijelazima, šalterima, na moru i drugdje'. I Carina im se može priključiti stvaranjem gužve na granicama strogom kontrolom robe i putnika te podizanjem provjera u krijumčarenju na najvišu razinu. Tu su i moguće gužve na šalterima u uredima državne uprave, rad medicinskih sestara kao u dane blagdana, a u blokadu bi mogli mirovinski sustav, Porezna uprava, radnici u kulturi…

Sve su to 'crne' najave, koje se i ne moraju ostvariti pa iz sindikata priznaju kako 'takav štrajk nikoga ne veseli, jer u mnogim slučajevima kolateralna šteta pada na građane'. 'Ne želimo nanijeti štetu građanima, ali smo prisiljeni, jer Vlada ne ispunjava svoje ustavne obveze prema njihovim javnim servisima i time nanosi najveću štetu upravo svim građanima', smatraju sindikati uz napomenu kako je 'trenutačna šteta koju bi nanijeli štrajkom daleko manja nego trajna šteta koju građanima Vlada nanosi devastirajući javne i državne službe'.

Više je ministara odbacilo takve najave, uglavnom poručujući sindikalistima da se organiziraju u neku političku opciju i izađu na izbore, a najdalje je otišao ministar Slavko Linić koji je sindikalne čelnike prozvao 'produženom rukom Tomislava Karamarka'. Bez obzira na sve, dijalog je, kakav-takav, između ministara i sindikalnih vođa počeo.

Međutim, budući da još nema naznaka za to da su sindikalni čelnici u potpunosti odustali od ideje općeg štrajka i blokade državnog sustava, zanimljivo je bilo čuti što o tome misle poslodavci, turistički djelatnici, prosvjetne vlasti…

'Štetu će platiti - svi!'

Glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) Davor Majetić podsjeća kako 'blokada sustava u svakoj zemlji nanosi štetu koju u konačnici plaćaju svi njezini građani te je štetna i neprihvatljiva i s ekonomskog stanovišta kroz izravne i neizravne učinke'.

'Sindikati javnog sektora onemogućit će radnicima iz privatnog sektora da dolaze na posao, da proizvode, prodaju i izvoze svoje proizvode pa time i pune državni proračun iz kojeg se financiraju upravo oni koji blokiraju svoje 'financijere'. Bilo bi zgodno pitati radnike iz realnog sektora što oni o tome misle', ukazuje Majetić.

I za utjecaj blokade na turizam upozorava kako će se sigurno smanjiti turistička potrošnja, dolazak turista i skratiti njihov boravak te 'trajno označiti Hrvatsku u kojoj je turizam važna gospodarska grana koja zapošljava vrlo velik broj 'financijera' javnog sektora'. 'Ukupno gledajući, radi se o ekonomski potpuno neshvatljivoj inicijativi i odluci. Ovo nije sindikalna borba, već samoubilački remen oko struka svoje zemlje', ocjenjuje Majetić.


I iz Ministarstva turizma svjesni su kako bi 'blokada državnog sustava, posebno u početku glavnog dijela turističke sezone, sasvim izvjesno donijela negativne učinke'. 'Osim zastoja u službama koje su neophodne za mirno odvijanje sezone, kao što su policija i carina, smatramo kako bi to nanijelo štetu i imidžu Hrvatske kao stabilne i sigurne destinacije, što je jedan od ključnih elemenata prilikom odabira zemlje u kojoj će netko provesti svoj godišnji odmor', poručuju.

Udruga hrvatskih putničkih agencija također upozorava kako eventualni opći štrajk i blokada sustava 'ne samo da bi ugrozio domaći turizam i realizaciju sezone, već bi se izuzetno negativno odrazio i na cjelokupno domaće gospodarstvo'.

'Ne smijemo zaboraviti da bi se takav rasplet situacije u konačnici u najvećoj mjeri odrazio na standard i uvjete života građana. Vjerujemo u razum sindikata koji će znati procijeniti značaj turističke sezone za ekonomiju i standard svih naših građana i izbjeći bilo kakve aktivnosti koje bi mogle uzrokovati negativne posljedice za realizaciju turističke sezone', poručuje Boris Žgomba, predsjednik udruge.

Svoje tvrdnje ilustrira iskustvima Grčke, zemlje koja kao i Hrvatska u velikoj mjeri ovisi upravo o prihodima od turizma, i u kojoj su nemiri uzrokovali pad turističkih dolazaka. 'Nije potrebno posebno naglašavati kakve je posljedice takav razvoj situacije imao za grčku ekonomiju. Stoga je vrlo bitno da domaći sindikati pokušaju naći alternativne modele realizacije vlastitih aktivnosti kako bi izbjegli moguće negativne efekte te kako ne bismo doživjeli sudbinu sličnu Grčkoj', smatra Žgomba.

Grcima padao prihod 20 posto godišnje

Zar grčki primjer nije dovoljno poučan?

Osim turizma, smatra glavni direktor HUP-a Davor Majetić, 'nema niti jedne gospodarske grane koja neće osjetiti posljedice najavljene sindikalne blokade – bilo da se radi o izravnim posljedicama (zbog nemogućnosti prijevoza roba i repromaterijala) ili neizravnim (nemogućnost dolaska na posao radnika, zbog djece koju neće imati tko čuvati u vrtićima ili im se posvetiti u školama...).

'I ne treba se nimalo čuditi ako takva akcija ne izazove neke prosvjede radnika i poduzetnika. Zamislite da poduzetnici kažu: E, danas smo zbog blokade sindikata iz javnog sektora zabilježili štetu u poslovanju u visini od 10 milijuna kuna i taj iznos nećemo uplatiti u državnu kasu', ukazao je Majetić. Na upit o procjeni štete koju može pretrpjeti hrvatsko društvo u cjelini, posebice gospodarstvo, naveo je kako se prije svega moraju znati razmjeri. 'Grčki je primjer sasvim dovoljno poučan – naučimo iz njega da ga ne bismo ponavljali', poručio je.

Vrlo konkretne pokazatelje o 'grčkom slučaju' dao je Davor Majetić navodeći kako je Grčka 'dva ljeta zaredom trpjela posljedice sličnih iracionalnih akcija' pa je pad turističkih prihoda u toj mediteranskoj zemlji u prvoj godini iznosio oko 20 posto, da bi se i godinu dana kasnije dodatno povećao za novih 20-ak postotaka.

'Zemlja se sada vrlo teško oporavlja od tog udara i turističkom je sektoru nanesena ogromna šteta. A što se postiglo takvim blokadama? Ništa. Rezanja javne potrošnje morala su se odvijati po scenariju koji su zadali neki drugi jer nacionalne elite nisu znale ili nisu htjele provoditi potrebne promjene. Trošilo se preko svih granica i kad je tome trebalo stati na kraj, onda je stvar pukla', napomenuo je Majetić.

Iako bi, uz turizam i gospodarstvo u cjelini, najviše štete nematerijalne prirode mogao prouzročiti štrajk u prosvjetnom sustavu, iz Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta potvrđuju kako su ohrabreni nedavnim susretom pregovaračkog odbora Vlade s predstavnicima sindikata u državnim i javnim službama koji je imao za cilj poticanje socijalnog dijaloga. 'Vlada i ministarstvo očekuju da će se u pregovorima sa sindikatima naći rješenja koja će otkloniti potrebu za štrajkom', nadaju se. Slično razmišljaju i druga ministarstva čiji su predstavnici uključeni u pregovarački odbor.

Bez obzira na obavljene razgovore iz Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama nemaju konkretan odgovor na pitanje hoće li, kao prvu moguću akciju, usred državne mature biti štrajka ili neće. 'Ukoliko ne postignemo dogovor za vrijeme održavanja državne mature ćemo, sukladno referendumskim odlukama, pristupiti štrajku. Štrajk obuhvaća sve poslove obrazovanja pa tako i državnu maturu', poručio je jedan od sindikalnih čelnika Branimir Mihalinec

Po njemu, sindikalisti imaju 'varijantu A i varijantu B', odnosno sporazum ili štrajk. Uvjerava roditelje i djecu kako 'nijedan učenik neće biti zakinut'. 'Nijedno dijete, nijedan učenik neće biti štrajkom i našim aktivnostima oštećen. Svi će imati priliku polagati državnu maturu u vrijeme kada će biti moguće, pod istim uvjetima na jednak način i svi će u tome biti ravnopravni', obećao je Mihalinec.

Na kraju, treba podsjetiti i na to što sindikalisti traže – vraćanje svih oduzetih i umanjenih naknada, dodataka na plaću i koeficijenata u javnim i državnim službama te uključivanje sindikata u rješavanje pitanja viška zaposlenih. Traže i čvrsta jamstva da se više neće posezati za radničkim pravima. Vjerojatno su i svjesni kako će ih građani u borbi za svoja prava podržati, no sve do onoga trenutka kad ugroze njihova prava i slobode.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!