KRATKO I JASNO

Što morate znati o reformi kurikuluma, a niste se usudili pitati

informatika učenici

informatika učenici

Izvor: Pixsell / Autor: Kristina Stedul-Fabac

O Cjelovitoj kurikularnoj reformi (CKR) kao važnom dijelu reforme školstva puno se pisalo kako u 2015, tako i u 2016, no ona je posljednjih dana ponovno u fokusu javnosti zbog najave članova Ekspertne skupine koja ju je vodila da bi u srijedu, 25. svibnja, mogli podnijeti kolektivnu ostavku

Ovakva situacija dobar je povod da još jednom, na kratak i jednostavan način, pokušamo predstaviti ključne informacije o reformi – što je, zašto je važna, kako je organiziran njezin rad, koji su joj ciljevi i kakvi su joj vremenski okviri?

Što je Kurikularna reforma i što predviđa?

Kurikularna reforma dio je Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije koja je u listopadu 2014. prihvaćena u Saboru. Njezini nositelji ističu da promjene koje predlaže nisu 'kozmetičke prirode', odnosno da im svrha nije samo 'rasterećenje gradiva' i 'olakšavanje školskih torbi'; one su početak smislene i korjenite promjene hrvatskog sustava odgoja i obrazovanja.

Reforma, među ostalim, predviđa:

Manje učenja, a više igre u vrtićima;

Uvođenje devetogodišnjeg osnovnog školovanja kakvo ima velika većina europskih zemalja koje bi se moglo realizirati negdje početkom 2020-ih.

Manje učenja činjenica napamet, a više razvoja vještina, kritičkog i logičkog razmišljanja te kreativnosti potrebnih za cjeloživotno obrazovanje i tržište rada. Učenje bi trebalo postati povezanije s potrebama stvarnog života te više orijentirano na usvajanje kompetencija i vještina.

Manje obaveznih predmeta, a više fleksibilnosti i izbornosti, osobito u zadnjim razredima srednje škole. Ideja je da bi srednjoškolci mogli odabirati da malo više uče one predmete koji će im biti važni za nastavak obrazovanja u visokoškolskom sustavu koji su odabrali, a malo manje ostale. Razlike neće biti drastične tako da nikome ne bi trebalo nedostajati općeg obrazovanja.

Više međupredmetne nastave i interakcije u učenju. No predmeti se neće integrirati; primjerice, neće biti nekog prirodoslovlja koje bi objedinilo fiziku, kemiju i biologiju, kako se svojevremeno spekuliralo.

Ocjenjivanje bi trebalo postati objektivnije. Budući da će postignuća biti jasno definirana, postojat će i ispiti koje će nastavnici moći povući iz Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje. Ocjenjivanje će postati hibridno, što znači da će djelomično biti vanjsko, a djelomično unutarnje, što će smanjiti pritisak roditelja na nastavnike zbog nezadovoljstva ocjenama.

Učit će se više informatike, no ona će se kao informatička pismenosti uvoditi kroz sve predmete, dok će ozbiljnija razina, učenje programiranja i sl. u osnovnim školama ostati izborni predmet koji će se moći učiti od prvog razreda. U planu je i projekt e-škola i e-udžbenika koji bi trebao zaživjeti kroz pet godina.

Učenicima strukovnih škola osigurat će se lakši nastavak visokoškolskog obrazovanja u struci. Primjerice, kurikulum će se urediti tako da će se iz srednjih medicinskih škola lakše moći nastaviti obrazovanje u višim medicinskim školama, kao i u medicini. U tu svrhu morat će se promijeniti i matura.

Zašto je reforma tako važna?

Brojni stručnjaci, ali i političari, ističu da je reforma školstva od ključnog nacionalnog interesa i iznad svih partikularnih dnevno-političkih interesa. Da je tome tako, govori već i činjenica da veću reformu školstva u Hrvatskoj nismo imali od tzv. Šuvarove, koja je provedena sredinom 1970-ih, a i ona se odnosila samo na srednjoškolsko obrazovanje. U međuvremenu su se društvo, poslovi i tržište rada stubokom promijenili.

Uz internet i lak pristup informacijama, u suvremenom svijetu težište učenja više ne bi smjelo biti na 'bubanju' napamet, već na kreativnom korištenju informacija te razvoju vještina i kompetencija. Mnoge razvijene zemlje takve su reforme odradile još prije više desetljeća, a i danas nastavljaju s njima. Rezultati se, među ostalim, očituju u gospodarskom razvoju. Primjeri zemalja koji se često navode su Finska, Irska, Japan itd.

Svi pokušaji provođenja reforme od osamostaljenja Hrvatske do danas uglavnom su ostali blokirani i nedovršeni, a svaka nova politička garnitura uglavnom je nešto počinjala ispočetka.

Kako je organiziran rad na reformi?

U ovoj fazi osnovnu organizacijsku strukturu reforme čine:

1)Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta (MZOS)
2)Ekspertna radna skupina (ERS)
3)Jedinica za stručnu i administrativnu podršku (JSAP)
4)Stručne radne skupine (SRS)

MZOS osigurava financijska sredstva i infrastrukturu za provođenje CKR-a. Ministar imenuje radne skupine te donosi odluke i dokumente.

ERS na čelu s voditeljem (trenutno Borisom Jokićem) vodi reformu konceptualno i metodološki te donosi sve stručne odluke i predlaže ministru kurikularne dokumente za usvajanje. Članovi Skupine sudjeluju u radu radnih skupina.

Neki su primijetili da među sedam članova Ekspertne skupine nema predstavnika iz prirodoslovno-matematičkog i tehničkog područja, već samo iz društvenih i humanističkih znanosti. No prema tumačenju Jokića, njihov posao ionako nije bio da uređuju bilo koje područje, već da upravljaju procesima reforme.

JSAP čine djelatnici MZOS-a, Agencije za odgoj i obrazovanje, Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih te Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja. Ona pruža stručnu podršku SRS te organizira informiranje i stručno osposobljavanje nastavnika.

Članovi SRS izabrani su na temelju javnih poziva, odnosno natječaja, nisu birani prema politčkom opredjeljenju i svjetonazoru, a izrađuju prijedloge kurikularnih dokumenata. Od rujna 2015. na izradi dokumenata u više od 50 radnih skupina radilo je više od 450 učitelja i stručnih suradnika i to u punom radnom vremenu, a ne nakon redovitog posla u školama.

Ukupno je u radu na kurikularnoj reformi sudjelovalo više tisuća nastavnika i stručnjaka.

Ključni ciljevi reforme za djecu, roditelje i nastavnike

Kako autori sami ističu na stranicama Kurikulum.hr, reforma bi trebala osigurati sljedeće ciljeve:

Učenicima korisnije i smislenije obrazovanje, prilagođeno njihovoj razvojnoj dobi i interesima te bliže svakodnevnom životu; obrazovanje koje će ih osposobiti za suvremeni život, svijet rada i nastavak obrazovanja.

Roditeljima veću uključenost u obrazovanje djece i život škole, jasno iskazana očekivanja, objektivnije ocjenjivanje i vrednovanje te smislenije i češće povratne informacije o postignućima njihove djece.

Učiteljima, nastavnicima i ostalim djelatnicima odgojno-obrazovnih ustanova osnaživanje uloge i jačanje profesionalnosti, veću autonomiju u radu, kreativniji rad, smanjenje administrativnih obveza, motiviranije učenike i smanjivanje vanjskih pritisaka.

Vremenski okviri provođenja reforme

Kurikularna reforma eksperimentalno bi se trebala uvesti u školskoj godini 2016./2017. u 60 škola, 48 osnovnih i 12 srednjih. U osnovnima bi se uvela u prve, treće, pete i sedme razrede, a u srednjima u prve razrede. 2017./2018. trebala bi se uvesti u druge, četvrte, šeste i osme razrede. 2018./2019. u sedme, a 2019./2020. u osme.

Frontalno, u sve razrede svih škola reforma bi se trebala uvoditi u iste razrede godinu dana kasnije nakon eksperimentalnog uvođenja. Primjerice, u sve prve, treće, pete i sedme razrede svih osnovnih škola te u sve prve razrede srednjih škola trebala bi ući u školskoj godini 2017./2018. Kada jedna generacija jednom krene prema novom kurikulumu, on će ga pratiti do kraja školovanja. Do 2020./2021. sve generacije u svim razredima i školama trebale bi učiti po novom programu.

Rekordna količina rasprava o dokumentima

CKR je prva reforma za koju su organizirana čak tri kruga rasprave - konzultacije, stručna rasprava i javna rasprava.

U stručnoj raspravi je ukupno pristiglo 2750 komentara na sve dokumente. Od toga 1846 zaključaka s organiziranih skupova. Osim toga, svoje komentare dalo je 913 stručnjaka iz raznih institucija.

Ukupno je komentare dalo preko 64.000 sudionika. Procjenjuje se da je u stručnoj raspravi sudjelovalo oko 35.000 hrvatskih stručnjaka, ponajviše nastavnika.

Neki dokumenti, poput pravoslavnog vjeronauka, nisu dobili ni jedan komentar, a neki su dobili i do 1000.

Radne skupine su prema pristiglim komentarima i primjedbama doradile prijedloge dokumenata. Radne skupine trebale bi u sljedećim danima nastaviti rad na doradi dokumenata za reformu. Od 52 kurikularna dokumenta 39 ih je već dorađeno, a još 13 će biti dovršeno do kraja tjedna. Nakon toga novi će dokumenti biti upućeni MZOS-u i na javnu raspravu.

Troškovi rada na reformi i sredstva iz EU

U prošloj godini za rad na reformi bilo je predviđeno 12 milijuna kuna. No potrošeno je samo sedam milijuna, dok je ostatak ostao u proračunu. Ove godine za reformu je predviđeno znatno manje nego prošle, navodi se kreću između šest i sedam milijuna.

Važno je istaknuti da je Hrvatska već pokrenula povlačenje sredstava za reformu iz fondova EU. Naša je administracija prije par godina prijavila da joj za reformu obrazovanja u osnovnim i srednjim školama treba 300 milijuna kuna. Od tog iznosa iz Europskog socijalnog fonda trebalo bi stići 255 milijuna kuna, a 45 milijuna kuna trebalo bi u pet godina izdvojiti iz državnog proračuna. EU je to odobrio, a na Hrvatskoj je da novac potroši na obrazovnu reformu ili da ga izgubi. Najveći dio novca iz ESF-a trebao je biti povučen za eksperimentalnu provedbu reforme, osobito na edukaciju i pripremu nastavnika.

Potporu reformi dale su brojne hrvatske institucije, uključujući i udruge poslodavaca i nastavnika te kako je pokazalo istraživanje javnog mnijenja, veliki postotak građana.

Kurikulum ili kurikul?

Za kraj, neke će možda zanimati što je stvarno ispravan naziv - kurikulum, koji se već godinama uvriježeno koristi u našem obrazovnom sustavu, ili kurikul, kako inzistiraju neki naši jezični čistunci.

Riječ kurikulum u hrvatski je stigla iz engleskog, no kako je kod nas uobičajeno, nije iz njega preuzeta izravno, već iz latinskog.

Kada u hrvatskom posuđujemo latinske riječi koje završavaju na um, nastavak um se odbacuje. Tako, primjerice, imamo kalcij, a ne kalcijum.

No ponekad neke se riječi preuzmu u nepravilnom obliku i kao takve se ustale. Jedan od primjera je impresum.

U slučaju kurikuluma obje verzije - i pravilna kurikul i nepravilna kurikulum - već su vrlo dugo u upotrebi. Stoga su se obje podjednako udomaćile. Štoviše, nepravilna vjerojatno i više nego pravilna.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!