Temperature u Europi obaraju rekorde, a Europljani sve teže podnose dugotrajne vrućine. I dok neki kao glavni razlog spominju El Niño, drugi kažu kako je razlog puno ozbiljniji
Ekstremne temperature koje su zahvatile zapadnu i srednju Europu u sljedećim bi se danim trebale proširiti i na istok kontinenta, donoseći sa sobom dnevne temperature više od 40°C i tropske noći u kojima temperatura ne pada ispod 20°C.
Toplinski val već je srušio temperaturne rekorde u Francuskoj, Ujedinjenom Kraljevstvu i Španjolskoj, a za vikend se očekuje da će se taj niz nastaviti i u Njemačkoj i Austriji. Mnogi se pitaju je li ovaj toplinski val, drugi ove sezone, posljedica prirodnog fenomena El Niña ili je u pitanju nešto drugo.
vezane vijesti
El Niño nas tek očekuje
Podsjetimo, El Niño je prirodni fenomen do kojeg dolazi kad temperatura mora u istočnom Tihom oceanu postane neuobičajeno visoka, što može potaknuti rast globalnih temperatura i otvoriti prostor za ekstremne vremenske uvjete.
Posljednji El Niño koji je zahvatio svijet od svibnja 2023. do ožujka 2024. izazvao je rekordne vrućine, niz smrtonosnih toplinskih valova, šumskih požara i poplava diljem svijeta.
U Europi i Ujedinjenom Kraljevstvu, utjecaji El Niña su neizravni, ali i dalje mogu povećati vjerojatnost nestabilnih uvjeta kasnije u godini. Prije svega misli se na blaže, vlažnije i vjetrovitije vrijeme tijekom jeseni i rane zime.
No, kako piše Euronews, meteorologinja Ioanna Vergini, osnivačica globalne platforme za vremensku prognozu WYF24, ističe kako trenutačni toplinski val, meteorološki gledano, nije posljedica El Niña.
'Ovo je klasični događaj blokiranja mlazne struje koji djeluje na rekordno toploj pozadini. Kupola je mehanizam, dugoročno zagrijavanje je pojačalo, El Niño je distrakcija', rekla je za Euronews.
Klimatske promjene vs. El Niño
El Niño može privremeno povećati prosječne globalne temperature za oko 0,2 stupnja Celzija. Istovremeno, klimatske promjene posljednjih su godina prosječnu temperaturu podigle za 1,3-1,5 stupnjeva. To je posebno vidljivo u Europi koja se zagrijava dvostruko brže od ostatka svijeta i u kojoj su temperature u prosjeku 2,5 stupnjeva više nego u predindustrijsko doba.
Posljedica tog zagrijavanja su i sve toplije zime, sve manje snijega na europskim vrhuncima, ali i sve toplija ljeta s ekstremnim vremenskim pojavama kao što su toplinski valovi i snažne olujne ćelije.
Problem je što je Europa, u nastojanju da ublaži klimatske promjene, možda nehotice pridonijela svom zagrijavanju. Naime, kontrole emisija štetnih plinova pomogle su Europi da smanji onečišćenje zraka, što je donijelo dalekosežne koristi za ljudsko zdravlje i okoliš. Ali također je smanjilo oblake na niskim visinama koje proizvode aerosoli, a koji su djelovali kao rashladna barijera.
