U autorskom tekstu za Guardian Starmer je poručio da razmišlja dugoročno i želi preoblikovati zemlju tako da građani ‘ne budu taoci događaja u inozemstvu’.

U odvojenom istupu za ITV-ov podcast Talking Politics rekao je da je ‘zasićen time što obitelji diljem zemlje gledaju kako im računi rastu i padaju… zbog poteza Putina ili Trumpa’.

Premijer se trenutačno nalazi na trodnevnom putovanju po Zaljevu gdje se sastaje s regionalnim saveznicima. U srijedu se susreo sa saudijskim prijestolonasljednikom Mohammedom bin Salmanom u Džedi, a u četvrtak je posjetio Ujedinjene Arapske Emirate, Bahrein i Katar. Njegov posjet dolazi u trenutku kada je krhko primirje u sukobu s Iranom pod pritiskom, uz nesuglasice oko toga obuhvaća li sporazum i Libanon.

U četvrtak navečer Starmer je telefonski razgovarao s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom. Iz Downing Streeta navode da su razgovarali o potrebi ‘praktičnog plana za ponovno pokretanje brodskog prometa’ kroz Hormuški tjesnac, ključni pomorski pravac koji je zbog sukoba praktički zatvoren. Zatvaranje tjesnaca već je utjecalo na životni standard u Ujedinjenom Kraljevstvu, uz rast cijena goriva i hrane.

Starmer je naglasio da su događaji posljednjih mjeseci pokazali koliko je važno postići ‘energetsku neovisnost’.

‘Zasićen sam time što obitelji i poduzeća ovise o odlukama [ruskog predsjednika Vladimira] Putina ili Trumpa kada je riječ o cijenama energije’, rekao je.

U tekstu za Guardian istaknuo je da je Velika Britanija ‘gotovo dva desetljeća izložena krizama’, podsjetivši na financijsku krizu 2008., Brexit i pandemiju covida.

‘Odgovor iz Westminstera uvijek je bio isti – upravljati krizom, pronaći privremeno rješenje i pokušati vratiti stanje na staro’, naveo je, dodajući da će ‘ovaj put biti drukčije’ te da sukob u Iranu mora biti ‘crta preko koje se više ne prelazi’.

Kao ključne mjere naveo je ulaganja u obnovljive izvore energije, jačanje radničkih prava i ukidanje ograničenja na dječje doplatke za dvoje djece, kako bi se zemlja pripremila za sve nestabilniji globalni kontekst.

‘Otpornost nam daje kontrolu. Bez nje stalno nas izbacuju iz ravnoteže događaji izvan naših granica’, poručio je.

Slične poruke iznijela je i ministrica unutarnjih poslova Yvette Cooper, upozorivši da je riječ o trećem velikom globalnom šoku u šest godina, nakon pandemije i ruske invazije na Ukrajinu.

‘Nestabilnost postaje kronična, a turbulencije nova stvarnost’, rekla je.

Na Starmerove izjave reagirala je oporba. Predsjednik Konzervativne stranke Kevin Hollinrake kritizirao je vladu zbog zabrane bušenja u Sjevernom moru i izostanka reformi socijalnog sustava.

Liberalni demokrati poručili su da je nužno jačati otpornost, ali i obnoviti odnose s europskim saveznicima, uz upozorenje da se ‘više ne može u potpunosti osloniti na SAD’.

Stranka Reform UK istaknula je potrebu za većim oslanjanjem na domaće izvore energije i kontrolu granica, dok su Zeleni upozorili na potrebu smanjenja ovisnosti o fosilnim gorivima i jačanja europske sigurnosne suradnje.

Starmer je zaključio da se nova globalna stvarnost neće promijeniti sama od sebe te da je nužno prilagoditi državne politike kako bi zemlja bila spremna na buduće krize.