Braniteljske udruge, podsjetimo, smatraju da je Jeckov govoreći na srpskom jeziku u Saboru prekršila Ustav, koji propisuje da je službeni jezik u Hrvatskoj hrvatski jezik.

No, s time se ne slaže ustavna stručnjakinja Sanja Barić. Naglašava kako Ustav doista propisuje da je hrvatski službeni jezik, no da imamo tri različite vrste uporabe jezika - privatnu, javnu i službenu. Privatna uporaba je korištenje jezika u svakodnevnom neformalnom govoru, kod kuće ili u društvu, javna je kroz nastupe u medijima ili u javnosti, dok je službena uporaba onu koju koristimo u nekim službenim postupcima poput dobivanja dokumenata ili sudskih postupaka.

'Mislim da u ovom slučaju ovo nije kršenje Ustava jer Ustav propisuje i da manjine imaju pravo na služenje svojim jezikom (op.a. članak 15 Ustava). Drugo je ako zastupnica Jeckov govori standardnim jezikom u neformalnoj komunikaciji, onda možemo govoriti da je ovo neprimjereno, ili provokacija i postavljati pitanje da li je to politički mudro', kaže Barić za tportal.

Podsjeća na to da se u Saboru govori i različitim naglascima i na različitim narječjima, pa se nitko nije javio s primjedbom  da bi to bilo kršenje Ustava.

S druge strane, ustavni stručnjak Mato Palić s osječkog Pravnog fakulteta smatra da je Jeckov prekršila Ustav.

'Hrvatski je jezik, kako stoji u Ustavu, službeni jezik, pa i u Saboru. Može se koristiti drugi jezik samo u lokalnim jedinicama gdje je udio određene manjine 30 posto u stanovništvu. Izvan toga u službenoj je uporabi samo hrvatski jezik', kaže Palić za tportal.

Što se tiče članka 15. Ustava koji manjinama jamči slobodno služenje svojim jezikom, Palić ponavlja da se može u lokalnim jedinicama odrediti i uporaba drugog jezika. 'Mogu se služiti svojim jezikom, a Ustavnim Zakonom o pravima nacionalnih manjina i Zakonom o uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina definirani su uvjeti pod kojim se mogu koristiti. A uvjet je da bude da manjina čini trećinu stanovništva prema posljednjem popisu stanovništva', kazao je Palić.

Smatra kako je kod izlaganja Jeckov u Saboru trebao reagirati i predjedatelj Sabora.

Iako u tom trenutku nije bilo reakcije na sjednici, predsjednik Sabora Gordan Jandroković prošli je tjedan kazao kako je po tom pitanju tražio tumačenje pravnih službi.

Podsjetimo, Jeckov nije prva koja je govorila na ekavici u Saboru. Ekavicom se znao služiti i SDSS-ov Vojislav Stanimirović, ali i Dragan Crnogorac, koji su također sjedili u saborskim klupama. No, i drugi zastupnici ne govore književnim hrvatskim jezikom, a neki poput Željka Glasnovića, koji je odrastao u Kanadi, u svojim izlaganjima znaju koristiti i engleske riječi.

Braniteljske i neke desne udruge uznemirio je govor Dragane Jeckov od 19. listopada, kada se raspravljalo o umirovljenicima. Jeckov je tako u svom govoru umjesto mirovine i umirovljenici govorila penzije i penzioneri. 'Prosečna penzija u 2016. godine iznosila 2255,06 kuna, a udeo te penzije u prosečnoj neto plati iznosio je 38,63 posto što pokazuje da su penzioneri Hrvatske na samom dnu, a iza nas su Rumunija i Turska', dio je izlaganja Jeckov.

Dragana Jeckov potpredsjednica je SDSS-a, rođena je u Vinkovcima, srednju školu završila je u Kraljevu, a diplomirala je na Privrednoj akademiji u Novom Sadu.

U Sabor je došla prije ljeta kao zamjena za SDSS-ova Milu Horvata. Već tada je rekla što će joj biti u fokusu rada. 'Mi ćemo, sukladno našem programu, voditi brigu o položaju srpske nacionalne manjine, koji trenutno nije baš zadovoljavajući. Posebno nam je važno obrazovanje na srpskom jeziku i ćiriličnom pismu, zakonodavno je to dobro uređeno, no postoje tu i problemi, a tiču se registracije škola na srpskom jeziku i ćiriličnom pismu. Taj problem je dugotrajan, datira od mirne reintegracije i nije dobro uređen', rekla je Jeckov.