podsjećamo

Srbija u fokusu: Zašto je uopće osnovano povjerenstvo koje je Grmoja nabio na nos Plenkoviću

  • Autor: An. S.
  • Zadnja izmjena 18.01.2019 13:06
  • Objavljeno 18.01.2019 u 13:06
Prosvjed u Vukovaru u listopadu 2018.; Ivan Turudić iz Hrvatskog društva logoraša srbijanskih koncentracijskih logora grmio je protiv vlasti tog ljeta 2016.

Prosvjed u Vukovaru u listopadu 2018.; Ivan Turudić iz Hrvatskog društva logoraša srbijanskih koncentracijskih logora grmio je protiv vlasti tog ljeta 2016.

Izvor: Pixsell / Autor: tportal

Hrvatska se posljednjih dana zabavlja fizičkim sukobom koji se nije dogodio između predsjednika Vlade Andreja Plenkovića i zastupnika Mosta u Hrvatskom saboru Nikole Grmoje. Ako ostavimo po strani pitanja je li premijer zaista krenuo u obračun s kolegom zastupnikom ili je samo malo želio popričati i je li Grmoja pobjegao ili je imao važnog posla na drugom mjestu, u centru priče zapravo je Srbija te odnosi Hrvatske s tom državom

Trebamo se vratiti u ljeto ne tako daleke 2016. godine, kada je vlada Tihomira Oreškovića bila suočena s oštrim kritikama rada diplomacije zbog toga što je dopustila Srbiji da otvori poglavlja 23. i 24. u pregovorima za članstvo u EU, a da nije prije toga ukinula sporni zakon o univerzalnoj jurisdikciji, preko kojeg ta država može suditi hrvatskim braniteljima za ratne zločine te ih progoniti.

Dakle, Grmoja je zamjerio Plenkoviću to što se pod njegovim ravnanjem Vladom Povjerenstvo za praćenje provedbe prijelaznih mjerila u pregovaračkim poglavljima 23. i 24. o pristupanju Republike Srbije Europskoj uniji nije nijednom sastalo. Zapravo, to povjerenstvo se od formiranja sastalo samo dvaput, u srpnju i kolovozu 2016., ali niti jednom u mandatu ministrice vanjskih poslova Marije Pejčinović Burić.

Podsjetimo, do formiranja povjerenstva došlo je nakon pobune dijela branitelja koji su tražili da Hrvatska blokira napredak Srbije u pregovorima s Europskom unijom.

U vrelom srpnju 2016. nekoliko udruga proisteklih iz Domovinskog rata, uz podršku Ministarstva branitelja koje je i tada vodio Tomo Medved, zatražilo je od predsjednice Kolinde Grabar Kitarović i ministra vanjskih poslova Mire Kovača da se Srbija blokira na europskom putu dok ne ispuni određene uvjete. Branitelji su tražili da Srbija konkretno pridonese 'rješavanju pitanja pronalaska nestalih osoba u Domovinskom ratu' te da ukine univerzalnu jurisdikciju na temelju koje ta zemlja sudi za slučajeve ratnih zločina počinjenih na teritoriju bivše Jugoslavije ili 'mini Haag', kako ga mnogi u Hrvatskoj nazivaju.

Također su tražili da Srbija mora ispuniti zahtjeve koji se odnose na zaštitu hrvatske nacionalne manjine u toj državi, da se mora riješiti pitanje međudržavne granice između Hrvatske i Srbije te da Srbija mora omogućiti žrtvama i njihovim obiteljima pristup ostvarenju pravde bez diskriminacije, uključujući odštetu. Posebno glasan bio je Ivan Turudić, predsjednik Hrvatskog društva logoraša srbijanskih koncentracijskih logora, tvrdeći da nastupa u suglasju s ostalim braniteljskim udrugama na nivou Hrvatske. Njegove presice su se pratile s posebnom pozornošću u cijeloj zemlji, a s kojih je on odašiljao poruke da su državne institucije razočarale branitelje. Žalac kritike bio je usmjeren prema Ivi Josipoviću, Zoranu Milanoviću i Vesni Pusić, ali je i tadašnjeg ministra vanjskih poslova Miru Kovača nazvao lažljivim ministrom, 'koji nas je na sastanku gledao u oči i lagao, znajući da je već tada dana suglasnost za otvaranje poglavlja'.

Nakon oštrih kritika Vlada je na telefonskoj sjednici 19. srpnja 2016. godine formirala povjerenstvo o praćenju srbijanskih pregovora koje je trebalo poslužiti kao jamstvo da će se pomno pratiti ispunjavanje uvjeta koje je Srbija preuzela otvaranjem 23. poglavlja o pravosuđu i temeljnim pravima.

  • +4
  • +1

Miro Kovač, bivši ministar vanjskih i europskih poslova

Izvor: Cropix / Autor: Damjan Tadic / CROPIX

Tadašnji ministar vanjskih i europskih poslova Miro Kovač i premijer Tihomir Orešković pravdali su se braniteljima da je u mjerila koja Srbija mora ispuniti za zatvaranje poglavlja 23. i 24. inkorporirano pet hrvatskih zahtjeva te da su tako zaštićeni i njihovi interesi, kao i da je Srbija otvaranjem 23. poglavlja de facto suspendirala primjenu spornog zakona prema Hrvatskoj.

Nakon što se smirila braniteljska bura sve se zaboravilo, a Srbija još uvijek nije ukinula sporni zakon.

Nekadašnja ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić u petak je u razgovoru za N1 televiziju rekla da povjerenstvo o praćenju srbijanskih pregovora nema razloga postojati. 'Postoje stručni ljudi kojima je to dnevni posao. Miro Kovač, ili netko te 2016., pokrenuo ga je isključivo da bi pokazao da je veći Hrvat i veći srbomrz od svojih prethodnika. Iz istog razloga iz kojeg je Grmoja isprovocirao Plenkovića', kazala je Pusić.

Kovač je za istu televiziju nešto kasnije izjavio da je povjerenstvo osnovano na njegov prijedlog kao ministra, a odlukom predsjednika Vlade Tihomira Oreškovića.

'U tom trenutku bilo je važno imati efikasan mehanizam za praćenje tih obaveza koje je Srbija preuzela kad je otvorila poglavlje 23. Odlučili smo osnovati povjerenstvo kako bismo te ključne stvari još bolje pratili', poručio je Kovač.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!