Primarni cilj 'Pobednika 2026' bilo je unapređenje interoperabilnosti i taktičkog djelovanja različitih rodova vojske, uključujući kopnene jedinice, ratno zrakoplovstvo i protuzračnu obranu te specijalne i vojnopolicijske snage. S obzirom na geopolitički kontekst i sigurnosnu dinamiku u regiji, vježba je imala ulogu demonstracije sile i odvraćanja s naglaskom na testiranje novouvedenog i moderniziranog naoružanja Vojske Srbije.

Pratio ju je i donedavni srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić te rekao da njihove oružane snage prolaze kroz tehnološku transformaciju i razvijaju takozvanu digitalnu vojsku, a vježbu je ocijenio kao 'vrlo dobru', ističući da su prikazani robotizirani sustavi, bespilotne letjelice i digitalno povezane borbene platforme. 'Ne možete bez vojnika i ljudskog faktora. Ali gledamo da ljude izložimo što je manje moguće', kazao je Vučić.

Konceptualno, vježba je održavana od kolovoza do početka listopada te je simulirala prijelaz iz defanzivnih postavki u izvođenje ojačane napadne operacije u uvjetima asimetričnog i hibridnog ratovanja.

Izvedena je u nekoliko sukcesivnih faza na ključnim vojnim vježbalištima, počevši od poligona Pešter kao središta prve faze, na kojem je Vojska Srbije bila fokusirana na masovne udare te koordinaciju zrakoplovstva i oklopno-mehaniziranih postrojbi. Na poligonu Međa održana su taktička uvježbavanja manjih postrojbi s bojevim gađanjima dok su u završnoj fazi na poligonima Orešac i Peskovi uvježbavane protudiverzantske operacije, kontrola teritorija, blokade i neutralizacija ubačenih terorističkih skupina.

'Četveronožni' izviđači

Najzanimljiviji element vježbe odnosio se na integraciju besposadnih platformi u tradicionalni borbeni poredak. Pritom su demonstrirane operativne primjene koncepta robotizacije prvog kontakta, čime se smanjuje izloženost ljudstva u inicijalnim fazama proboja protivničkih položaja, a u tom dijelu istaknuli su se tzv. robotizirani psi, odnosno zemaljske robotizirane platforme kineske proizvodnje koje su poslužile za izviđanje opasnih zona, prijenos tereta i blisku potporu.

Po pisanju portala Tango Six, prema trenutno planiranom konceptu, robotizirani psi koristit će se za ulazak u branjene, neprobojne i potencijalno minirane zgrade i rovove. Pritom 'četveronožni' roboti mogu nositi strojnicu kalibra 7,62 milimetra, revolverski bacač granata kalibra 40 milimetara i protuoklopnu raketu M-80 Zolja, posebno stabilizirane za precizno gađanje. Inače, nosivost robota je oko 50 kilograma, što im omogućuje kompenzaciju trzaja automatskog oružja.

Nakon robotiziranih pasa, u borbu su uvedeni jurišni timovi za specijalne operacije, padobranci i odredi vojne policije na oklopnim vozilima tipa Miloš i Hammer te su iz strojnica kalibra 12,7 milimetara gađali ciljeve udaljenije od improviziranog naselja, a zatim se iskrcavali i približavali objektima koristeći tehniku zaštitnog kretanja. Pored toga, prikazane su bespilotne platforme Mali Miloš naoružane strojnicama kalibra 7,62 i 12,7 milimetara te revolverskim bacačem granata kalibra 40 i 90 milimetara, a podršku iz zraka činili su dronovi Osica, Komarac K-2A i K-3, kao i bespilotni bombarder iz obitelji dronova IKA.

Također, za vrijeme manevara korištene su besposadne letjelice domaće proizvodnje poput Vrapca i Senke, a one su izviđale teren u realnom vremenu i pomagale u korekciji topničke paljbe. Tijekom 'Pobednika 2026' viđeni su i češki višecijevni lanseri raketa tipa RM-70 Vampir i Puls izraelske proizvodnje, o kojima je tportal već pisao, a oni su pružali masivnu vatrenu potporu. Uz njih, u segmentu protuzračne obrane sudjelovali su integrirani raketni sustavi kineske proizvodnje tipa HQ-17AE, štiteći manevarske postrojbe od dronova i vođenih projektila.

Odjeci iz susjedstva

Prema ocjenama vojnih analitičara, 'Pobednik 2026' ukazuje na jasan pomak prema mrežnocentričnom ratovanju, u kojem se podaci s bespilotnih letjelica i zemaljskih senzora trenutno prosljeđuju topničkim postrojbama i zapovjednim središtima. Uspješna integracija asimetričnih tehnologija, poput dronova kamikaza s konvencionalnim oklopnim postrojbama, sugerira pak prilagodbu na pouke izvučene iz recentnih globalnih sukoba. Stručnjaci su mišljenja da ova vježba potvrđuje trend ubrzane tehnološke modernizacije u jugoistočnoj Europi, transformirajući doktrinu upotrebe snage iz statične obrane u visokomobilne, tehnološki intenzivne i autonomno podržane napadne operacije.

Valja naglasiti da je političko-diplomatski odjek 'Pobednika 2026' u regiji bio izrazito polariziran, reflektirajući duboke geopolitičke podjele i različite sigurnosne narative susjednih zemalja. Dok je službeni Beograd prezentirao ovu vježbu kao rutinsku demonstraciju obrambenih sposobnosti i tehnološkog napretka s ciljem očuvanja mira, regionalne reakcije kretale su se od otvorene sumnjičavosti do optužbi za destabilizaciju.

Primjerice, u Bosni i Hercegovini ona je izazvala najoštrije političke reakcije zbog prisutnosti političkog vrha Republike Srpske, a službeno Sarajevo osobito je zabrinulo to što se održavala na visoravni Pešter, u blizini granice s BiH. Sarajevo ju je stoga interpretiralo kao pokušaj regionalnog zastrašivanja, a tamošnje ministarstvo obrane naglasilo je da masovne ofenzivne operacije i demonstracija novog asimetričnog naoružanja ne pridonose regionalnoj stabilnosti. Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izravno je nazočio vježbi na Pešteru, a iz Banje Luke poslane su poruke o 'zajedničkom obrambenom prostoru' i snazi Vojske Srbije kao jamcu sigurnosti za sve Srbe u regiji, što je u Sarajevu doživljeno kao izravno ugrožavanje suvereniteta BiH.

Hrvatska je na vježbu odgovorila smirenim, ali jasnim institucionalnim i vojnim pozicioniranjem, promatrajući aktivnosti Srbije kroz prizmu obveza prema NATO-u. Istovremeno su je vlasti na Kosovu iskoristile kako bi pred međunarodnom zajednicom ponovile optužbe da Srbija djeluje kao 'produžena ruka ruskog utjecaja na Balkanu', a uvođenje novih bespilotnih sustava i robotizacija okarakterizirani su kao izravna prijetnja sigurnosti Kosova i misiji KFOR-a. Crnogorska politička scena ostala je podijeljena. Dok su prosrpske stranke u vladajućoj koaliciji pozdravile modernizaciju susjedne vojske, prozapadna oporba i analitičari upozorili su na rastući vojni disbalans u regiji i potrebu za jačanjem crnogorskih kapaciteta u strukturama NATO-a.

Diplomatski odjek 'Pobednika 2026' potvrdio je da vojne vježbe u regiji više nisu samo tehnička provjera spremnosti, već primarni instrumenti političke komunikacije. Srbija je, naime, uspješno demonstrirala ulogu dominantne vojne sile u regiji izvan NATO-a, a susjedne zemlje iskoristile su je za ponovnu potvrdu osnaživanja pozicije u euroatlantskim savezima i upozoravanje na potencijalne sigurnosne ugroze.