Struktura aktualnih nabava pokazuje da se obje države usmjeravaju na nekoliko zajedničkih područja: modernizaciju borbenog zrakoplovstva, protuzračne obrane, oklopnih snaga, topništva, raketnih sustava, besposadnih letjelica, protudronskih sposobnosti i komunikacijsko-obavještajnih sustava. Razlike su, međutim, vidljive u izboru dobavljača, stupnju tehnološke standardizacije i konceptu upotrebe oružanih snaga.

Hrvatska je posljednjih godina pokrenula jedan od najvećih ciklusa modernizacije Oružanih snaga od osamostaljenja, a među najvažnijim projektima za ostvarenje tog cilja nalaze se borbeni avioni Rafale, borbena vozila Bradley, helikopteri Black Hawk, tenkovi Leopard 2A8, samohodne haubice CAESAR, raketni sustavi HIMARS i Chunmoo, besposadne letjelice Bayraktar TB2, sustavi protuzračne i protudronske obrane te nova logistička vozila.

Temelj hrvatske borbene zračne komponente predstavlja nabava 12 višenamjenskih borbenih aviona tipa Rafale. Svi su avioni isporučeni 2024. i 2025. godine, čime je Hrvatska zamijenila dotadašnju flotu MiG-ova 21, no modernizacija se nastavlja.

Novi multifunkcionalni hangar i dodatni Black Hawkovi

Hrvatska je ovih dana odobrila podizanje aviona Rafale sa standarda F3R na napredniju inačicu F4, što će koštati nešto više od 112 milijuna eura. Riječ je o dodatnom opremanju Rafalea sposobnostima detekcije i samozaštite te nadogradnji borbenog komunikacijskog sustava. Time se nabava ne svodi samo na kupnju zrakoplova, već na izgradnju cjelovitog borbenog sustava koji uključuje senzore, komunikacije, elektroničku zaštitu, logistiku i naoružanje.

Ministar obrane Ivan Anušić najavio je ovih dana da se nadograđuje i borbeni komunikacijski sustav Hrvatskog ratnog zrakoplovstva po cijeni od 41 milijun eura, a što će se provesti do 2030. godine. Kao najpovoljniji ponuditelji pokazali su se francuski Thales i zagrebački Odašiljači i veze. Anušić je također obznanio da će Zračna baza Zemunik dobiti multifunkcionalni hangar za održavanje zrakoplova te da je za izgradnju 12 milijuna eura vrijednog spremišta odabrana tvrtka Radnik iz Križevaca.

Hrvatsko ratno zrakoplovstvo nastavlja i razvoj svoje flote višenamjenskih helikoptera UH-60M Black Hawk, a nabava još osam njih dio je dugoročnog plana razvoja transportnih i drugih helikopterskih sposobnosti. Time se hrvatska flota postupno standardizira oko zapadnih platformi, uz smanjivanje ovisnosti o starijim sovjetskim sustavima. Ove godine Hrvatska je nabavila i šest besposadnih letjelica Bayraktar TB2, čija je osnovna zadaća izviđanje, motrenje i prikupljanje obavještajnih podataka, uz mogućnost upotrebe odgovarajućeg naoružanja.

Ranije je pokrenuta i nabava američkog sustava M142 HIMARS, kojim se dobiva sposobnost preciznog djelovanja na većim udaljenostima, a prošlog tjedna objavljena je odluka o kupnji 18 južnokorejskih samohodnih višecijevnih lansera raketa K239 Chunmoo, vrijednih 435 milijuna eura bez PDV-a. Radi se o vrlo svestranom sustavu koji je razvila tvrtka Hnwha Aerospace kao alternativu HIMARS-u, a nudi dvostruko veću vatrenu moć po vozilu.

Za razliku od HIMARS-a, koji ima jedan raketni pod, Chunmoo ima sustav s dva podvozja postavljen na šasiju s kotačima 8x8, što mu omogućuje istovremeni prijevoz 12 vođenih raketa ili kombiniranje različitih vrsta streljiva na jednom vozilu. Chunmoo može ispaliti puni plotun za manje od minute prije nego što se tročlana posada premjesti da bi izbjegla protuudar, a pritom može koristiti raznovrstan asortiman streljiva.

Kvalitativni skok u oklopnim sposobnostima

Među tim streljivom su nevođene rakete kalibra 131 milimetar i dometa do 36 kilometara, potom vođene rakete kalibra 239 milimetara za precizne udare do 80 kilometara udaljenosti, kao i taktičke balističke rakete dometa oko 300 kilometara. Valja reći da je u razvoju i balistička raketa CTMX dometa 500 kilometara. Prema ocjenama stručnjaka, uvođenje HIMARS-a i Chunmooa predstavlja jednu od najvećih promjena u našoj kopnenoj vatrenoj moći jer Hrvatska time razvija sposobnost dubinskog preciznog udara koja joj je tradicionalno nedostajala.

Treba podsjetiti i na to da je prije dvije godine uveden u operativnu upotrebu francuski laki prijenosni protuzračni sustav kratkog dometa Mistral 3, a on služi za protuzračnu obranu kratkog dometa, odnosno zaštitu kopnenih snaga i objekata od borbenih zrakoplova.

Jedan od ključnih projekata Hrvatske vojske je i nabava 44 glavna borbena tenka tipa Leopard 2A8. Riječ je o potpuno novoj generaciji glavnih borbenih oklopnjaka koji će zamijeniti postojeće tenkove M-84, što se u velikoj mjeri financira kroz europski instrument SAFE te iznosi oko 1,14 milijardi eura, a isporuka je predviđena u razdoblju od 2028. do 2030. godine. Analitičari ocjenjuju da Leopard 2A8 predstavlja kvalitativni skok u hrvatskim oklopnim sposobnostima jer donosi suvremene senzore, digitalizirani sustav upravljanja vatrom, poboljšanu zaštitu posade i mogućnost integracije s modernim zapovjedno-informacijskim sustavima.

Hrvatska je uvela i američka borbena vozila pješaštva M2A2 Bradley. Njihova nabava dio je šire modernizacije mehaniziranih postrojbi Hrvatske kopnene vojske te je povezana s transformacijom sposobnosti u s NATO-om kompatibilne mehanizirane postrojbe. Potrebno je naglasiti da je nabava Bradleyja povezana i s kupovinom Leoparda 2A8, jer kombinacija tenkova i borbenih vozila pješaštva predstavlja temelj suvremenih oklopno-mehaniziranih sposobnosti.

Važna je i najavljena nabava 18 francuskih samohodnih haubica Caesar Mk2 kalibra 155 milimetara. Taj je projekt vrijedan približno 301,6 milijuna eura prema financiranju kroz SAFE, isporuka je planirana za 2029. godinu, a ne obuhvaća samo haubice, već i sustave za motrenje i akviziciju ciljeva, upravljanje vatrom, komunikacije, vozila i logističku potporu. Valja istaknuti da će Caesar značajno povećati mobilnost i preciznost hrvatskog topništva te će biti kompatibilan sa standardima i procedurama savezničkih snaga.

Heterogen pristup Srbije

Značajan dio modernizacije Hrvatske vojske čini i 420 teških Tatrinih kamiona T-815-7, u konfiguracijama 6×6 i 8×8. Vrijednost projekta kroz SAFE iznosi oko 211,7 milijuna eura, a isporuke su predviđene od 2026. do 2030. godine. Ova nabava je važna jer suvremena vojska ne ovisi samo o borbenim platformama, već i o sposobnosti brzog premještanja goriva, streljiva, rezervnih dijelova i ljudstva.

Hrvatska ratna mornarica trebala bi pak dobiti dvije korvete opremljene suvremenim protubrodskim, protupodmorničkim i protuavionskim naoružanjem te sustavima za povezivanje s postojećim borbenim zrakoplovima, helikopterima i dronovima. Vrijednost posla iznosi do 1,6 milijardi eura, a interes su već iskazale brojne renomirane tvrtke u pomorskoj industriji.

Srbija s druge strane razvija znatno više heterogen sustav naoružanja. Za razliku od Hrvatske, koja se uglavnom oslanja na s NATO-om kompatibilnu zapadnu opremu, kombinira francuske, kineske, ruske i domaće sustave, no posebno je važna činjenica da velik dio modernizacije nastoji ostvariti u suradnji s domaćom obrambenom industrijom. Tako je 2024. godine u operativnu upotrebu uvedeno više od 70 vrsta novih ili moderniziranih sustava, od kojih je 38 bilo rezultat domaćeg razvoja.

Najveći pojedinačni projekt srpske modernizacije jest nabava 12 novih francuskih višenamjenskih borbenih aviona Rafale, čime Srbija uvodi potpuno novu generaciju borbenog zrakoplovstva te istodobno započinje dugoročnu tehnološku suradnju s francuskom obrambenom industrijom. Naši susjedi istodobno zadržavaju moderniziraju 14 svojih MiG-ova 29, što znači da će u prijelaznom razdoblju imati kombinaciju francuskih i ruskih borbenih aviona. Također, Beograd nabavlja moderne Thalesove mobilne AESA radare tipa GM200 i GM400.

Srbija je posljednjih godina modernizirala helikoptersku komponentu nabavom i uvođenjem modela H-145M, a riječ je o modernoj zapadnoj platformi koja se može koristiti za transport, izviđanje i borbenu potporu. Jedno od područja u kojem ta država posebno brzo razvija sposobnosti jesu kineske besposadne letjelice CH-92 i CH-95 te domaći Vrabac, Komarac i lutajuće streljivo tipa Osica, kao i sustavi Shadow 25 i 50 tvrtke iz Ujedinjenih Arapskih Emirata.

Oslanjanje na Kinu, Izrael i UAE, ali i domaću industriju

Ove godine predstavljeni su i novi sustavi kao što je Lanius-X, kratkodometni borbeni dron s integriranom umjetnom inteligencijom, te različite robotizirane platforme. Posebno mjesto među njima zauzima Hermes 900, napredna izviđačko-borbena besposadna letjelica izraelskog podrijetla, također javno predstavljena u sastavu srbijanskih sposobnosti.

Posljednjih godina Srbija je značajno ojačala protuzračnu obranu. Među njezinim najvažnijim sustavima nalaze se kineski srednjedometni FK-3, koji se može usporediti s ruskim S-300 i američkim Patriotom, a tu je i HQ-17AE, koji vuče svoje korijene iz sovjetskog modela Tor-1. U sastavu srbijanske vojske otprije su brojni ruski protuzračni sustavi, a paralelno se moderniziraju i domaći poput Pasarsa. Time grade višeslojni sustav protuzračne obrane koji kombinira različite domete i proizvođače.

Srbija ne provodi zamjenu tenkova M-84 potpuno novom zapadnom platformom, već se u velikoj mjeri oslanja na duboku modernizaciju postojećih primjeraka tog tipa. Razvijaju se i uvode modernizirane inačice AS1/AS2/AS3 dok se paralelno moderniziraju borbena vozila pješaštva M-80 AB1/AB2. Uz njih se uvode domaća oklopna vozila tipa Lazar 3, Miloš, modernizirani BRDM-2MS, različita MRAP vozila i druga zaštićena taktička vozila.

Pored toga, Srbi razvijaju vrlo snažnu domaću topničku komponentu. Najvažniji sustav predstavlja NORA B-52, samohodna haubica kalibra 155 milimetara, a uz nju se moderniziraju sustavi Gvozdika, Oganj i Ora 2.

Naši susjedi razvijaju i nabavljaju sustave višecijevnog raketnog topništva, među kojima se ističu Oganj, Tamnava i Perun. Prošle godine nabavljen je i izraelski Puls, a on je osobito važan jer omogućuje upotrebu projektila različitog dometa.