ZNANOST UPOZORAVA

Spremite se za desetljeća islandskog vatrometa!

  • Autor: N. B.
  • Zadnja izmjena 19.04.2010 14:25
  • Objavljeno 19.04.2010 u 14:02
Vulkan Etna erupcija

Vulkan Etna erupcija

Izvor: Sipa Press / Autor: sipa

U poplavi vijesti oko erupcije islandskog vulkana Eyjafjallajökull malo tko se sjetio kontaktirati s ljudima koji su najpozvaniji dati iole dugoročnije prognoze o budućnosti europskog u svjetskog zračnog prometa – znanstvenicima vulkanolozima zaduženim za praćenje najnovije erupcije na Islandu

Ako je suditi prema pisanju uglednog znanstveno-popularnog časopisa The New Scientist, prošlotjedna blokada zračnog prometa mogla bi, u smislu problema koje bi vulkan Eyjafjallajökull mogao uzrokovati u nadolazećem razdoblju, biti tek vrh ledenog brijega.

Naime, vulkanolozi s kojima je razgovarao The New Scientist tvrde da bi vatromet koji nam je prošlog tjedna priredio islandski vulkan u narednih nekoliko desetljeća lako mogao postati posve uobičajen prizor. Prema njihovim tvrdnjama, područje Islanda ulazi u geološki znatno aktivniju fazu, s više vulkanskih erupcija, od kojih bi neke mogle biti zaista snažne.

'Vulkanska aktivnost na Islandu, prema svemu sudeći, prati periodički ciklus koji traje od 50 do 80 godina. Porast aktivnosti u posljednjem desetljeću sugerira da je moguće da ulazimo u znatnu aktivniju fazu u kojoj će biti puno više erupcija', rekao je listu Thorvaldur Thordarson, stručnjak za islandske vulkane na Sveučilištu u Edinburgu. On ujedno napominje da je druga polovica 20. stoljeća na Islandu bila neobično mirna.

Uz pojačanu vulkansku aktivnost, seizmolozi bilježe sve učestalije i sve jače podrhtavanje tla, što uključuje i potres magnitude 6,1 po Richteru koji je u svibnju 2008. pogodio Reykjavik.

Još 1998. godine Gudrún Larsen sa Sveučilišta u Reykjaviku iskoristio je eksperimentalne podatke iz slojeva lave i ledene kore kako bi znanstveno utvrdio da vulkanska aktivnost na Islandu periodički prolazi kroz snažnije i slabije faze. Vrhovi takvih periodičkih gibanja mogu se povezati s vulkanskim erupcijama, koje oslobađaju nakupljenu energiju tektonskih sudara nedaleko Islanda.

Usto, redovita učestalost geološke aktivnosti na Islandu može se povezati i s redovitim pulsiranjem užarene lave ispod Zemljine kore, ali i fluktuacijama površinskog tlaka koje uzrokuje topljenje ledenjaka i geotermalna aktivnost.

Larsen i njegove kolege pokazali su da se u regiji polarne kape pod imenom Vatnajökull, u kojoj se nalaze i dva visoko aktivna vulkana, u periodu visoke aktivnosti događa između šest i 11 erupcija u 40 godina, odnosno ne više od tri erupcije u 40 godina u periodu niske aktivnosti.

U fazama visoke geološke aktivnosti erupcija je ne samo brojčano više, nego su i znatno jače po intenzitetu. 'Ukoliko ulazimo u aktivniju fazu, nema sumnje da će erupcije postati veće i češće', smatra Thorvaldur Thordarson.

Promatrajući nedavnu vulkansku aktivnost, Thordarson i njegove kolege uvjereni su da Island ulazi u svoju sljedeći fazu visoke aktivnosti, za koju procjenjuju da bi mogla trajati oko 60 godina, pri čemu će vrhunac doseći između 2030. i 2040. godine.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi