AUTONOMAŠTVO U ISTOČNIM PREDGRAĐIMA

Split - grad iz kojega bježe i najsiromašniji

  • Autor: Damir Petranović
  • Zadnja izmjena 30.01.2012 08:49
  • Objavljeno 30.01.2012 u 08:49
Šine i Stobreč

Šine i Stobreč

Izvor: Pixsell / Autor: Ivo Cagalj/PIXSELL

Tri najudaljenija splitska predgrađa, mjesni odbori Stobreč i Žrnovnica te gradski kotar Šine, odvojila bi se od Splita. Dozlogrdili su im, kažu, konstantan nemar i ignoriranje gradskih vlasti, pa su zamislili skupiti desetak tisuća ljudi u svojim mahom ilegalnim naseljima i formirati vlastitu općinu. Njezino ime još nisu smislili, nije previše važno, no procijenili su koliki bi im bio budžet. Desetak milijuna kuna, odnosno tek nešto više od jedan posto današnjeg splitskog proračuna

Osim tragične infrastrukture, bolje rečeno njenog nedostatka te činjenice da Žrnovnica i Stobreč ipak imaju dugačku povijest postojanja malih naselja, tri splitske 'separatističke' četvrti povezuje još nešto - u svima na najnižoj razini vladaju nezavisne liste, koje su na mjesnim izborima potukle i SDP, i HDZ, i Kerumov HGS. Troje predsjednika mjesnih odbora već je najavilo da imaju ambicije za nešto više, te da će se kandidirati na lokalnim izborima dogodine - pa je jasno zašto im se nije pridružila i četvrt Kamen, što bi po svemu bilo logično. Ondje je, naime, na vlasti HDZ, a HDZ-ovci posljednjih mjeseci ponovno vole Keruma.

Nezadovoljstvo stanovnika istočnog Splita logična je posljedica uvjeta života koji ondje vladaju: ceste pune rupa, divlji deponiji, urbanistički kaos i loša prometna povezanost. Za dio problema vjerojatno se može okriviti bespravne graditelje koji prevladavaju, no brojke ne lažu: iako se zarekao promijeniti politiku svojih prethodnika koji su 'divlji istok' ignorirali, ni Željko Kerum nije se odobrovoljio i poslao im pokoju kunu. Konkretno, za komunalno opremanje ovih dijelova grada u prošloj i ovoj godini rezervirao je po četiri do pet milijuna kuna, dok je na 'svoju' zapadnu obalu potrošio po četrdeset milijuna. Grad Split posljednjih godina nije izgradio ni metra od dvije vitalne prometnice (Bračka i Vukovarska) koje bi ih bolje povezale s centrom, Stobreč još uvijek čeka sportsku dvoranu za svoju osnovnu školu, cestovna veza s magistralom je sramotna, a obala u raspadajućem stanju čeka prvo veće nevrijeme. Kerum se posljednji put ondje pojavio prije izbora 2009. godine, kada je dijelio srdele i držao vatrene govore. Više se ne javlja, a samo četrdeset milijuna kuna riješilo bi sve probleme Stobrečana.

Put do nezavisnosti Žrnovnice, Stobreča i Šina je dug: trebaju najprije na peticiji skupiti 20 posto potpisa biračkog tijela, potom čekati da Kerum raspiše referendum, pa izraditi studiju o isplativosti i preko Županije proslijediti zahtjev Saboru. A ondje će ih osim ministra Arsena Bauka, koji muku muči kako objasniti javnosti da ipak neće rezati suludu brojku od petstotinjak gradova i općina u Hrvatskoj, dočekati i saborski zastupnici iz opozicije. Recimo, Željko Kerum i Nevenka Bečić

Ivo Cagalj/PIXSELL

Ivo Cagalj/PIXSELL

Izvor: Pixsell / Autor: Ivo Cagalj/PIXSELL

Mini pobuna u istočnim dijelovima Splita konačni je, vjerojatno najkonkretniji dokaz apsurdne teritorijalne organizacije Hrvatske

Mini pobuna u istočnim dijelovima Splita konačni je, vjerojatno najkonkretniji dokaz apsurdne teritorijalne organizacije Hrvatske, koja u kombinaciji s nesposobnim lokalnim upravama uporno razgrađuje svaku racionalnost i logiku. Drugi po veličini grad u državi nije u stanju osigurati svojim stanovnicima ni minimum komunalnog standarda, što je posljedica i činjenice da je puna dva desetljeća primoran funkcionirati jednako kao, recimo, općina Civljane sa svojih stotinjak žitelja. Tek prije dvije godine u nadležnost je dobio izdavanje građevinskih dozvola, dok još uvijek nema pravo odlučivanja o vlastitoj obali (koja je duljinom veća od, recimo, slovenske), niti ima ovlasti nad većinom svojih prometnica, kojima upravljaju država ili Županija. Jednako je u cijeloj Hrvatskoj izuzev Zagreba, koji je privilegiran statusom županije. Za razliku od glavnog grada, Split je u posljednjih četvrt stoljeća 'izgubio' Kaštela, Solin i velik dio Zagore, potom su mu odsječeni Podstrana i otok Šolta, a nakon njih i Dugopolje. Uspjeh ove male i prosperitetne općine nadomak Splita može se protumačiti vizionarstvom njenih šefova, no može se promatrati i kao parazitiranje na gospodarskoj zoni koja je po logici, funkciji i sadržaju - splitska.

Grad se skuplja i ulazi u sebe, žele ga napustiti i njegovi najsiromašniji dijelovi, a ambicija i planova dostojnih 'prijestolnice Jadrana' više nema ni u tragovima. Bio na vlasti Kerum ili netko drugi, treba zabilježiti da su šefovi Kukuriku koalicije Zoran Milanović i Radimir Čačić prije samo nekoliko mjeseci najavljivali reorganizaciju države, ali i priznali da je 'nakon Grčke Hrvatska najcentraliziranija država u Europi' jer se na niže razine spušta tek sedam posto ukupnog poreznog novca. 'Bolesna centralizacija rezultira nekompetentnošću i korupcijom', jadao se Čačić.

Od reorganizacije zasad nema ništa, a tek treba vidjeti hoće li se država smilovati pa gradovima i općinama prebaciti koju kunu više. Možda bi se čak i Kerum, osjetljiv kakav već jest i zadovoljan jer je zapadna obala pri kraju, sjetio svojih neželjenih podanika iz istoka grada.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi