KRIZA NE JENJAVA

Španjolska će dugo plaćati balon na tržištu nekretnina

  • Autor: tportal.hr/Hina
  • Zadnja izmjena 17.11.2011 19:06
  • Objavljeno 17.11.2011 u 19:04
Španjolski premijer Jose Luis Rodriguez Zapatero

Španjolski premijer Jose Luis Rodriguez Zapatero

Izvor: Pixsell / Autor: Press Association

Rekordna nezaposlenost, mali rast, prezadužena kućanstva i poduzeća, posljedice su prsnuća balona na španjolskome tržištu nekretnina krajem 2008., i trebat će dugo, dugo vremena da zacijele te rane, ocjenjuju analitičari uoči parlamentarnih izbora u nedjelju na kojima bi trebala pobijediti desnica

Godinama je taj balon poticao rast španjolskoga gospodarstva i to zavidnim ritmom. Godina 2004., u kojoj je nakon izborne pobjede socijalist Jose Luis Rodriguez Zapatero postao premijer, bila je 10. za redom u kojoj je rast bio brži od europskog prosjeka, 3,3 posto.

Sedam godina poslije nezaposlenost se udvostručila na 21,52 posto, a krajem 2011., ne očekuje se rast veći od 0,8 posto, što je ispod vladina cilja od 1,3 posto i polovica očekivanog rasta za eurozonu (1,5 posto).

Na gospodarskom planu Španjolska je zemlja koja se vjerojatno najviše promijenila u kratkome vremenu. Od 2007. do 2009. s proračunskog suficita od 2 posto BDP-a pala je na deficit od 11 posto, kaže sveučilišni profesor Carlos Sebastian. Kao razloge navodei 'lošu kvalitetu španjolskog rasta', koja se temeljila na 'stvaranju loših radih mjesta', a koja su pak jako 'osjetljiva jer su nedovoljno kvalificirana'.

U doba bjesomučne gradnje ranih 2000-ih, Španjolska je gradila 700.000 stanova na godinu, koliko i Francuska, Njemačka i Velika Britanija zajedno, sve do zagušenja 2008., kada je izbila financijska kriza.

S prsnućem balona na tržištu nekretnina slijedio je lančani stečaj građevinskih poduzetnika i nezaposlenost građevinskih radnika. Dugoročno, nestao je dragocjen izvor prihoda u vrlo decentraliziranoj zemlji u kojoj su pokrajine i gradovi, iskoristili prihode i gradili bazene, autoceste, čak zračne luke.

Nevolja je što se nisu znali zaustaviti na vrijeme. A posljedice su sljedeće: 17 pokrajina nagomilalo je 133,2 milijarde eura duga, a gradovi 37,6 milijarda. Bankovni sektor, koji je zajmove dijelio svima i svakome, od građevinara do obitelji, sada ima na vratu 176 milijarda eura problematičnih kredita te zaplijenjene zgrade i zemljišta.

Zajmoprimci su pak do guše u dugovima. Prema podacima MMF-a španjolska kućanstva nagomilala su dug od 90 posto BDP-a, a poduzeća 205 posto. Španjolski problem nije javni dug, koji je kratkoročno i srednjoročno održiv (65,2 posto BDP-a, što je za 20 postotaka manje od europskog prosjeka), već privatni dug obitelji, građevinskih i poduzeća za nekretnine.

Godine će proteći dok se taj problem ne riješi, upozorava Fernando Hernandez, analitičar banke Inversis. S građevinskim padom, Španjolska više ne zna gdje ostvariti rast. Brojni ekonomisti predviđaju da će početkom 2012. zemlja opet u recesiju.

Narodna stranka (desnica), koja bi trebala pobijediti na izborima u nedjelju, najavila je drastične mjere štednje i zabranu deficita bilo kojoj pokrajini. 'U prvih sto dana, nova vlada morat će provesti reforme' tržišta rada, financijskog sustava i program smanjenja javne potrošnje kako bi smanjila deficit', ističe Juan Jose Toribio iz Poslovne škole u Madridu i 'najgore što bi mogla jest ne učiniti ništa'.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi