Hrvatski zavod za socijalni rad (HZSR) izvijestio je u ponedjeljak da se bez teškoća i zastoja u radu odvija poslovanje područnih ureda u Splitu i Kaštelima te drugim gradovima koji su iskazali podršku tzv. bijelom štrajku, no ne raspolaže podacima o broju sudionika koje je pak podržala Hrvatska komora socijalnih radnika (HKSR)
HZSR je na upit Hine izvijestio da su u tzv. bijelom štrajku od danas područni uredi Split i Kaštela, a podršku su dali područni uredi Novi Zagreb, Peščenica i Nova Gradiška. Zavod je odbacio informacije po kojima su se štrajku pridružili i neki područni uredi u drugim gradovima.
"Ne raspolažemo podatkom o broju radnika u bijelom štrajku u navedenim područnim uredima, ali možemo reći da se poslovanje istih odvija bez teškoća i zastoja u radu", naveli su u odgovoru.
Područni uredi organiziraju rad tako da se zaprimaju svi zahtjevi i da se osigurava neposredan rad s korisnicima, a sve kako korisnici ne bi bili uskraćeni za prava i usluge iz sustava socijalne skrbi na koja imaju pravo po važećim zakonskim propisima, dodali su.
"Također napominjemo da se poduzimaju sve potrebne mjere i aktivnosti s ciljem unaprjeđenja stručnog rada i uvjeta rada te zapošljavanja stručnih radnika", poručili su iz HZSR-a.
Djelatnici splitskog Zavoda za socijalni rad u ponedjeljak su započeli bijeli štrajk zbog dugogodišnjeg manjka zaposlenih i izostanka mjera nadležnih institucija za stabilizaciju sustava socijalne skrbi, a pokretač su sami radnici.
Područni uredi su administrativno zatrpani
Iako Hrvatska komora socijalnih radnika (HKSR) nije organizator te nema podatke o odazivu, njezin predsjednik Domagoj Kronstein potvrdio je Hini da Komora podržava štrajk stručnih djelatnika.
"Mi smo strukovna Komora koja zastupa socijalne radnike, ali zastupamo i sustav socijalne skrbi jer smo servis građanima. Na ovaj način više ne možemo obavljati posao i smatram to stručno-opravdano podržati", izjavio je.
Kao glavne probleme istaknuo je manjak stručnih radnika i njihovu veliku administrativnu preopterećenost.
"Stručni radnici se više bave administracijom i papirima nego što se kroz posao stignu baviti stvarnim problemima i razgovarati s ljudima. To je najveći problem, a dalje su problem javne ovlasti gdje cijeli niz godina upućujemo da ne može sve biti u Zavodu za socijalni rad, odnosno u bivšim centrima za socijalnu skrb", upozorio je predsjednik Komore.
Kao primjer naveo je inkluzivni dodatak, pravo koje je isključivo vezano za zdravstveno stanje korisnika, gdje su socijalni radnici "pretvoreni u administratore koji prikupljaju dokumentaciju" i prosljeđuju je drugim tijelima, a što je, kaže, posao koji može raditi i netko sa srednjom stručnom spremom.
Govoreći općenito o problemima u sustavu, Kronstein je upozorio i kako se stručni radnici osjećaju financijski zakinuto iako su plaće rasle jer su se izgubili dodaci na uvjete rada i rad sa strankama koji je izuzetno zahtjevan, dok dugogodišnji problem predstavlja i nepoštivanje Pravilnika o minimalnim uvjetima koji govori koliko socijalnih radnika može raditi s koliko obitelji.
Dojam da je ministar voljan raditi na promjenama
U povodu najave bijelog štrajka resorno Ministarstvo rada i socijalne politike pozvalo je na dijalog radi cjelovitog unaprjeđenja sustava socijalne skrbi. Naveli su i kako je ministar Alen Ružić već započeo razgovore s relevantnim dionicima, ponajprije s predstavnicima Komore te u najkraćem roku planira i sastanke s predstavnicima zaposlenika i sindikata kako bi se raspravilo o ključnim problemima i mogućim rješenjima.
Kronstein je potvrdio kako su imali kratak briefing te ih očekuje sastanak ovaj tjedan. "Za sada, sve poruke ministra su dobronamjerne i stječe se dojam da to ide u dobrom smjeru jer će to, na kraju krajeva, i biti stvar političke odluke. Stječe se dojam da čuje i da je voljan raditi na promjenama", istaknuo je.
Upitan hoće li se to i ostvariti, predsjednik HKSR-a odgovorio je kako je to uvijek pitanje jer ti problemi ne traju "od jučer".
"Mi cijelo vrijeme kao struka upozoravamo. Voljeli bismo da se glas struke čuje i uvažava kada se donose novi zakoni. Potrošimo vrijeme, pišemo primjedbe na zakone, a na kraju se ništa ne uvaži i onda dođemo na ovo na što smo sad došli", ocijenio je Kronstein.