bolovi u prsima

Smrt od srčanih bolesti u porastu u pandemiji

  • Autor: V. B./Hina
  • Zadnja izmjena 23.04.2021 12:26
  • Objavljeno 23.04.2021 u 12:26
tportal

Izvor: Pixsell / Autor: Emica Elvedji

Liječnici širom svijeta upozoravaju da sve manji broj ljudi s bolovima u prsima odlazi u bolnice zbog straha od zaraze koronavirusom pa stručnjaci ističu da je sve važnije uočiti i reagirati na upozoravajuće znakove srčanog udara, piše njemačka agencija dpa

Uočen je dramatični pad broja ljudi koji dolaze po kardiovaskularnu skrb u ovoj pandemiji i to je razlog za ozbiljnu zabrinutost, navode stručnjaci o toj kolateralnoj šteti pandemije.

Svatko tko je pretrpio srčani udar ili ima takve simptome mora hitno potražiti pomoć, ističu oni.

Ljudi ne bi smjeli ignorirati bolove u prsima iz straha da će 'zaraditi' virus u bolnici, jer je svaka minuta važna, kaže profesor Stephan Achenbach, predsjednik Europskog kardiološkog društva.

Većina smrti od srčanog udara dogodi se u prvom satu, kaže on i stoga ne smijete čekati prije nego što potražite pomoć.

Odgađanje odlaska u bolnicu može imati ozbiljne dugoročne posljedice poput teškog zatajenja srca.

Achenbach kaže da su u prvom valu pandemije u proljeće 2020. kardiolozi imali manje pacijenta u bolnicama sa srčanim udarom, no istodobno smrtnost od tog uzroka izvan bolnica porasla je.

To je zabrinjavajuće, kaže Achenbach. Iako nema podataka on pretpostavlja da je više ljudi umrlo do srčanog udara jer su izbjegavali odlazak u bolnicu u strahu od korone.

Studija koja je obuhvatila više od 3000 zdravstvenih radnika iz 141 zemlje na šest kontinenata pokazala je da je pao broj prijema u bolnice pacijenata zbog srčanog udara ti

Liječnici širom svijeta upozoravaju da sve manji broj ljudi s bolovima u prsima odlazi u bolnice zbog straha od zaraze koronavirusom pa stručnjaci ističu da je sve važnije uočiti i reagirati na upozoravajuće znakove srčanog udara, piše njemačka agencija dpa.

Uočen je dramatični pad broja ljudi koji dolaze po kardiovaskularnu skrb u ovoj pandemiji i to je razlog za ozbiljnu zabrinutost, navode stručnjaci o toj kolateralnoj šteti pandemije.

Svatko tko je pretrpio srčani udar ili ima takve simptome mora hitno potražiti pomoć, ističu oni.

Ljudi ne bi smjeli ignorirati bolove u prsima iz straha da će 'zaraditi' virus u bolnici, jer je svaka minuta važna, kaže profesor Stephan Achenbach, predsjednik Europskog kardiološkog društva.

Većina smrti od srčanog udara dogodi se u prvom satu, kaže on i stoga ne smijete čekati prije nego što potražite pomoć.

Odgađanje odlaska u bolnicu može imati ozbiljne dugoročne posljedice poput teškog zatajenja srca.

Achenbach kaže da su u prvom valu pandemije u proljeće 2020. kardiolozi imali manje pacijenta u bolnicama sa srčanim udarom, no istodobno smrtnost od tog uzroka izvan bolnica porasla je.

To je zabrinjavajuće, kaže Achenbach. Iako nema podataka on pretpostavlja da je više ljudi umrlo do srčanog udara jer su izbjegavali odlazak u bolnicu u strahu od korone.

Studija koja je obuhvatila više od 3000 zdravstvenih radnika iz 141 zemlje na šest kontinenata pokazala je da je pao broj prijema u bolnice pacijenata zbog srčanog udara tijekom pandemije, prema Europskom kardiovaskularnom društvu.

To istraživanje pokazalo je i da je polovica pacijenata sa srčanim ili moždanim udarom, koji su stigli u bolnicu, to učinilo tako kasno i izvan zlatnog vremenskog okvira za učinkovitu hitnu intervenciju što je dodatno utjecalo na preživljavanje i morbiditet.

Ljudi nikad ne bi smjeli izbjegavati ili odgađati liječenje, kaže profesor Thomas Voigtlaender iz Njemačke fondacije za srce i ističe da mnogi umiru na početku srčanog udara zbog ventrikularne fibrilacije, poremećaja ritma u kojemu srčani mišić prestaje raditi dobro i srce stane.

Zbog toga što je za preživljavanje važna brzina pružanja pomoći važno je prepoznati simptome srčanog udara, kaže on. Jedan od upozoravajućih znakova je osjećaj oštrog pečenja ili stiska u prsnom košu. Bol se može širiti u ruke, gornji dio abdomena, leđa, ramena i vilicu. Pacijenti nekad hvataju zrak i to može biti praćeno znojenjem i slabošću.

Bolovi u prsima uz minimalni napor ili u mirovanju te neuobičajeno kratak dah mogu najaviti srčani udar. Ti simptomi mogu se ponavljati danima ili tjednima prije udara i potom nestajati, što znači da ih treba shvatiti ozbiljno, kaže njemački kadiolog.

jekom pandemije, prema Europskom kardiovaskularnom društvu.

To istraživanje pokazalo je i da je polovica pacijenata sa srčanim ili moždanim udarom, koji su stigli u bolnicu, to učinilo tako kasno i izvan zlatnog vremenskog okvira za učinkovitu hitnu intervenciju što je dodatno utjecalo na preživljavanje i morbiditet.

Ljudi nikad ne bi smjeli izbjegavati ili odgađati liječenje, kaže profesor Thomas Voigtlaender iz Njemačke fondacije za srce i ističe da mnogi umiru na početku srčanog udara zbog ventrikularne fibrilacije, poremećaja ritma u kojemu srčani mišić prestaje raditi dobro i srce stane.

Zbog toga što je za preživljavanje važna brzina pružanja pomoći važno je prepoznati simptome srčanog udara, kaže on. Jedan od upozoravajućih znakova je osjećaj oštrog pečenja ili stiska u prsnom košu. Bol se može širiti u ruke, gornji dio abdomena, leđa, ramena i vilicu. Pacijenti nekad hvataju zrak i to može biti praćeno znojenjem i slabošću.

Bolovi u prsima uz minimalni napor ili u mirovanju te neuobičajeno kratak dah mogu najaviti srčani udar. Ti simptomi mogu se ponavljati danima ili tjednima prije udara i potom nestajati, što znači da ih treba shvatiti ozbiljno, kaže njemački kadiolog.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!