U novoj studiji EFSA je napravila rigoroznu reviziju svih dostupnih podataka znanstvenih istraživanja aspartama i sastojaka na koje se on razgrađuje, kako u testovima na životinjama tako i na ljudima.

Senzacionalistički zloslutni naslovi o aspartamu kao opasnom otrovu, uzročniku raka, 'Rumsfeldovoj kugi', najopasnijem sladilu modernog doba itd. već godinama pune naslovnice hrvatskih i svjetskih medija. Kao što je to često slučaj, bez prave znanstvene podloge i pismenosti. Ovo se sladilo koristi u mnogim dijetnim gaziranim sokovima poput Coca-Cole Zero, u sladoledima i jogurtima, a prodaje se i zasebno kao zamjena za šećer u proizvodima pod nazivom Nutrasweet i Equal.

Uzbunu u javnosti i medijima uzrokovale su uglavnom dvije studije Fondacije Ramazzini u Bologni. U posljednjoj, objavljenoj 2007. godine, talijanski su stručnjaci pratili zdravlje 4000 štakora koji su jeli visoke doze tog umjetnog sladila i zaključili da ono može uzrokovati leukemiju, limfom i rak dojke.

Čelnici EFSA-inog panela ističu da njihovi zaključci proizlaze iz jedne od najpotpunijih procjena rizika aspartama koja je ikada poduzeta.

'To je korak unaprijed u jačanju povjerenja potrošača u znanstvene temelje sustava koji u EU kontrolira sigurnost hrane i dodataka hrani', rekla je predsjednica panela dr. Alicja Mortensen.

Stručnjaci ovog tijela uzeli su u obzir sve dostupne podatke i, na temelju detaljne analize, zaključili da je za opću populaciju prihvatljiv dnevni unos aspartama 40 mg/kg tjelesne mase na dan. No konzumacija ovog sladila ne preporučuje se oboljelima od fenilketonurije, nasljedne metaboličke bolesti do koje dolazi zbog nedostatka enzima fenilalanin hidroksilaza.

Temeljitom provjerom dokaza iz studija provedenih na životinjama i ljudima, stručnjaci su zaključili da ne postoji opasnost da bi aspartam mogao uzrokovati oštećenje gena i potaknuti razvoj raka. On također ne oštećuje mozak, živčani sustav te ponašanje ili kognitivne sposobnosti djece i odraslih. Panel je zaključio da fenilalanin stvoren u preporučenim dozama aspartama ne šteti čak ni plodu trudnih žena osim ako ne boluju od fenilketonurije.

Znanstvenici ističu da su ključni sastojci na koje se u organizmu razgrađuje aspartam - fenilalanin, metanol i asparaginska kiselina, također prisuti u mnogim prirodnim proizvodima – sokovima, voću i povrću. Koncentracije ovih spojeva koje se stvaraju prilikom razgradnje aspartama vrlo su niske.

Neki stručnjaci izrazili su sumnju da bi metanol iz aspartama mogao imati ozbiljne štetne posljedice. Međutim, američka agencija za sigurnost hrane i lijekova FDA procijenila je da bi čovjek u jednom danu mogao popiti 30 litara napitaka koji su 100 posto zaslađeni aspartamom, a da mu tako stvoreni metanol ne našteti. Konačno, u mlijeku ima desetak puta više asparaginske kiseline i sedam puta više fenilalanina nego u piću zaslađenom aspartamom, a u piletini još dvostruko više nego u mlijeku. Metanola pak ima više u prirodnim sokovima, voću i povrću nego u aspartamom zaslađenim pićima. Primjerice, u soku od rajčice ga ima sedam puta više.

Aspartam je jedno od najpodrobnije testiranih sladila do danas. U uporabi je već više od 25 godina. Njegovu konzumacije dozvolile su zdravstvene i prehrambene institucije u više od 100 država svijeta.