Švedska je na pragu postizanja strateškog, nekad teško zamislivog cilja: udio pušača cigareta u toj državi spustio se na jedva pet posto i najmanji je na svijetu, a u najmlađoj dobnoj skupini do 24 godine upola je manji i od toga te se kreće oko 2,3 posto. To je dakako rezultiralo dramatičnim smanjenjem učestalosti raka pluća i ostalih bolesti povezanih s pušenjem, po čemu je ova zemlja najbolja u Europskoj uniji
Istovremeno, kao tradicionalno liberalno društvo, Švedska ima izuzetno labavu regulativu vezanu uz korištenje samih duhanskih proizvoda, ali još više oko nikotinskih pripravaka, zamjena i svih drugih alternativnih i manje rizičnih proizvoda. Njihova filozofija, po kojoj ne treba stremiti 'smanjenju korištenja' nego 'smanjenju štete od korištenja' – što podrazumijeva nijansiran pristup države i cijelog društva, ali i dobru informiranost građana i oslanjanje na osobnu odgovornost – očito funkcionira.
vezane vijesti
Na ulicama Stockholma pušača gotovo i nema. Nema ni pepeljara, odbačenih čikova na trotoarima niti prizora ljudi koji nakon ručka ili večere ispred restorana uvlače dim. Još 2012. godine postizanje cilja o smokeless society (bezdimno društvo, op.a.) nije se činilo posve realnim, no od tada se broj pušača prepolovio i ova zemlja prva prolazi ciljnu vrpcu u tome području.
Europski plan borbe protiv raka, naime, predviđa da se do 2040. godine stvore generacije bez duhana, odnosno da se u svim članicama EU-a prevalencija pušača smanji na ispod pet posto, no prema analizi stručne mreže 'We are innovation', koju čini preko 40 stručnih udruga i think tankova diljem svijeta, ovim tempom to se neće dogoditi prije 2100. godine.
Bezdimni proizvodi švedski su flasteri
S druge strane, upravo u Švedskoj sve je poprilično lako dostupno: od cigareta (cijena im je nešto veća od osam eura po kutiji) preko grijanog duhana do e-cigareta i nikotinskih vrećica. Tu je i snus, proizvod sličan nikotinskim vrećicama koji ipak sadrži i udio duhana, pa nije dozvoljen ni u jednoj od ostalih država Europske unije.
Ključ je, čini se, doista u prepoznavanju razlike između dimnih i bezdimnih proizvoda te u drukčijem tretmanu isključivo nikotinskih proizvoda u odnosu na one koji sadrže duhan. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), naime, još ranije je zauzela stav da – premda postoji određena šansa da izazove ovisnost – sam nikotin ne treba biti smatran kancerogenim.
Problematično je zapravo paljenje i izgaranje cigarete jer prema posljednjim procjenama izaziva gotovo sedam i pol tisuća kemijskih reakcija, od čega se najmanje 150 smatra vrlo rizičnima.
Status koji u većini europskih zemalja imaju nikotinski flasteri ili žvakaće gume u Švedskoj imaju čisto nikotinski i bezdimni proizvodi poput vrećica; u trgovini u glavnom gradu vidjeli smo ih tako doslovno uz policu na kojoj su izloženi lijekovi što se prodaju bez recepta. Ukupno, udio svakodnevnih korisnika nikotina u ovoj zemlji vrlo je sličan europskom prosjeku – radi se o jednoj od četiri odrasle osobe – no kako ogroman broj njih unosi nikotin na drugačiji način, odnosno zamijenili su cigarete bezdimnim proizvodima, javnozdravstveni učinci na granici su fascinantnih.
Naime Švedska ima najmanji broj preranih smrti od bolesti povezanih s pušenjem u čitavoj Uniji. Stopa smrtnosti muškaraca od raka pluća u ovoj zemlji je 61 posto niža od prosjeka, a smrtnost od svih bolesti povezanih s duhanom je 39,6 posto niža od prosjeka EU-a.
Liberalno-pragmatičan pristup
Velike duhanske kompanije poput British American Tobacca (BAT) posljednjih godina također usvajaju i provode strategije koje vode u ovom smjeru: BAT primjerice ima cilj do 2035. godine postati kompanija u kojoj prevladava 'bezdimni' segment', a do 2100. potpuno prijeći na ovaj način poslovanja. Na to će dakako utjecati i globalna kretanja jer dok u zemljama poput Švedske ostvaruju manje od 20 posto prihoda od cigareta, na tržištima poput Brazila, Turske ili Indije taj udjel iznosi gotovo 100 posto. Alternativni proizvodi ondje su gotovo nepoznati.
Strategija ovih kompanija jest aktivno usmjeravati odrasle pušače s cigareta na alternativne proizvode i tako 'izgraditi svijet bez dima'. Polje djelovanja im je široko: u svijetu puši najmanje milijarda ljudi.
Od toga na Hrvatsku otpada otprilike milijun, odnosno oko 34 posto odraslog stanovništva i po tome smo na neslavnom trećem mjestu u Uniji, samo iza Bugarske i Grčke te debelo ispred Slovenije, Mađarske ili Italije. Posebno je alarmantan podatak Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo da, prema rezultatima iz 2019. godine, čak 19 posto učenika u dobi od 15 do 16 godina svakodnevno puši i da, usprkos vrlo strogim zakonima o prodaji duhanskih proizvoda maloljetnicima, 69 posto učenika izjavljuje da 'lako ili vrlo lako mogu nabaviti cigarete'.
Kod liberalnih i vrlo pragmatičnih Šveđana to je gotovo pa nemoguće: maloljetnici nemaju pristup nikakvom duhanskom ili nikotinskom proizvodu i to se vrlo strogo nadzire na više razina, od državne do komunalne. No u isto vrijeme pragmatičan je i porezni pristup pa su trošarine na sve proizvode proporcionalne njihovom zdravstvenom riziku, primjerice nikotinske vrećice bez duhana znatno su jeftinije i dostupnije od cigareta.
'One zapravo spadaju u istu kategoriju kao i zamjenska terapija jer imaju 99 posto manje toksičnih spojeva', tvrdi James Murphy, direktor odjela za istraživanje i znanost u BAT-u, s kojim je tportal razgovarao na ovu temu. Na primjedbu da nikotin, premda možda doista nije kancerogen i nije uzročnik bolesti, ipak uzrokuje ovisnost, on odgovara:
'Ovisnost o nikotinu već se generacijama povezuje s pušenjem, a kao znanstvenika zanima me bismo li uopće razgovarali o bilo kakvoj ovisnosti kada bi se prešlo na proizvode s manjim rizikom, kao u Švedskoj, i kada bi utjecaj na javno zdravlje bio ovako evidentan', kazao nam je Murphy.
Njegova kompanija nedavno je pokrenula online platformu Omni, a ona prikuplja i prezentira znanstvene dokaze o korisnosti koncepta 'smanjenja štetnosti' – tvrdi se da je otvorena i za polemiku i suprotstavljene stavove – i na njoj se primjerice može pronaći velik broj istraživanja koja egzaktno tvrde da su nove kategorije proizvoda bez sagorijevanja, poput e-cigareta, grijanih duhanskih proizvoda i nikotinskih vrećica, višestruko manje štetne od cigareta i značajno učinkovitije za prestanak pušenja.
Klasifikacija FDA-a
Što je štetnije
Agencija za lijekove i hranu (FDA) napravila je klasifikaciju po kojoj su uvjerljivo najštetnije cigarete, potom cigare, e-cigarete, duhan za nargile, nikotin koji nije duhanski, duhan za lulu i duhan za motanje, a znatno ispod njih su bezdimni duhanski proizvodi, uključujući duhan za umakanje, duhan za šmrkanje, snus i duhan za žvakanje te ostali proizvodi, uključujući nikotinske vrećice i gelove te duhanske proizvode koji se otapaju.
Različiti pristupi
Pristup ovoj temi različit je diljem svijeta: dok su Belgija i Nizozemska zabranile dio alternativnih proizvoda, a i Njemačka se sprema na to, švedski model slijedi Francuska putem vladinih kampanja aktivno potičući pušače na prelazak na e-cigarete i u deset godina smanjivši broj pušača za oko dva milijuna, ili Velika Britanija, u kojoj je ministarstvo zdravstva pokrenulo akciju 'Swap to stop' i podijelilo milijun e-cigareta pušačima. Njihov udio od 2011. godine smanjen je s 19,8 na 11,6 posto. Upotrebu bezdimnih proizvoda – ali isključivo kod odraslih i kod trenutnih pušača – potiču Novi Zeland, SAD i Japan, a Češka je u samo nekoliko godina smanjila udio pušača za čak sedam posto također oslanjajući se na švedski model.
Tamošnje ministarstvo zdravstva, naime, revidiralo je kliničke smjernice i utvrdilo stupanj štetnosti svakog proizvoda, a potom ih je ministarstvo financija oporezovalo u skladu s time.
Hrvatska je iznimno daleko od toga jer je, nakon početne potpune neregulacije i zapravo kaosa na tržištu, apsolutno sve duhanske ili nikotinske proizvode svrstala u jednu kategoriju i jedan porezni razred. Od alata za suzbijanje koristi se uglavnom povećanje trošarina i poskupljenje svih proizvoda premda to evidentno ne donosi ama baš nikakav učinak.
Ako ništa, neslavna europska bronca to dokazuje.
