Ulaganja u obranu u Republici Hrvatskoj stabilna su u zadnjih deset godina, a poražavajuća je razina izdvajanja za istraživanja i razvoj, ocijenili su iz Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja, upitavši 'što nam je sada važnije - znanost ili obrana', te su ustvrdili da je obrana bila politički prioritet, a znanost je ostala po strani.
Usporedbu izdvajanja proračunskoga novca u Hrvatskoj za obranu te za istraživanja i razvoj Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja, problematizirao je u srijedu u priopćenju u kojemu je podsjetio da je nova hrvatska Vlada u dokumentu Program Vlade RH za mandat 2016.-2020. navela da će 'poduzeti mjere za povećanje izdvajanja za istraživanje i razvoj prema dva posto BDP-a'.
'Slične najave mogli smo mnogo puta čuti posljednjih godina i nažalost najčešće su ostale puste riječi na papiru', navedeno je. U Sindikatu navode kako im je jasno da je svako javno izdvajanje u određenoj mjeri ograničeno kapacitetima javnih financija i da se iz godine u godinu 'vodi bitka' za preraspodjelu koja pokazuje političke prioritete.
Ako se pak usporede podatci o izdvajanju za znanost, odnosno istraživanje i razvoj te vojnu obranu u posljednjih deset godina onda, tvrde iz Sindikata, 'možemo zaključiti kako je obrana u ovom slučaju bila politički prioritet, dok je znanost ostala debelo po strani'.
Ulaganja u obranu stabilna, poražavajuća razina izdvajanja za istraživanja
Javno dostupni podatci Eurostata pokazuju kako je udio ulaganja u obranu u Hrvatskoj u posljednjih deset godina stabilan, a trenutačnih 1,3 posto BDP-a za vojnu obranu predstavlja više i od prosjeka EU i od prosjeka nama usporedivih tranzicijskih zemlja, odnosno deset novijih članica EU. U tim zemljama udio u promatranom razdoblju konstantno pada i prema posljednjim podacima iznosi 0,9 posto BDP-a.
Nasuprot tomu, navedeno je, 'u posljednjih 11 godina Hrvatska je osim Švedske, Finske i Luksemburga (koje izdvajaju bitno više od Hrvatske), jedina zemlja EU koja je smanjila ulaganja u istraživanje i razvoj'. Od situacije u kojoj je Hrvatska u 2005. izdvajala više od prosjeka tranzicijskih zemalja došli smo u situaciju da je u 2015. prosjek tranzicijskih zemalja iznosio 1,23 posto BDP-a, a Hrvatska je izdvajala samo 0,85 posto BDP-a ili 2,85 milijarda kuna. Primjerice, Slovenija je u 2015. izdvojila 2,21 posto BDP-a, a Češka 1,95 posto BDP-a, a manje od Hrvatske u cijeloj EU za istraživanje i razvoj izdvajale su jedino Malta, Latvija, Rumunjska i Cipar.
Sindikat smatra kako je 'zbog predsjedničkih izbora u SAD-u, te djelomično zbog rezolucije EU parlamenta kojom se poziva sve članice Unije da do 2025. podignu nivo proračunskih izdvajanja za obranu na dva posto BDP-a na tome valu zaplovio i naš politički vrh - ministar financija Zdravko Marić, premijer Andrej Plenković te predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović'.
Ali, ustvrdio je Sindikat 'o istraživanju i razvoju - muk - iako podatci pokazuju da tu stojimo kudikamo lošije nego po pitanju izdvajanja za vojnu obranu', a ulaganje u istraživanje i razvoj mora biti shvaćeno kao jedan od najbitnijih razvojnih elemenata ekonomije, ali i ukupnoga društva. S jačanjem ekonomije stvarat će se prilika i za modernizaciju i dodatna ulaganja u vojnu obranu. Obrnut redoslijed političkih prioriteta u trenutačnim okolnostima više nije održiv i nije ga moguće racionalno argumentirati, upozorio je Sindikat znanosti i zaključio kako 'važnost ulaganja u vojsku nije sporna, ali s obzirom na činjenicu da je Hrvatska članica EU i NATO-a, trebamo se pitati ima li opravdanja'.
