Sve izraženiji neuspjesi europske vanjske politike – od problema s financiranjem Ukrajine do neujednačenog odgovora na Iran i Rusiju – potaknuli su raspravu o temeljitim promjenama načina na koji Europska unija donosi odluke na globalnoj sceni
Diplomati, dužnosnici i analitičari upozoravaju da EU sve češće djeluje sporo i neodlučno, u trenutku kada se međunarodne krize ubrzano razvijaju.
Paraliza odlučivanja i sporovi među članicama
Jedan od ključnih problema je nemogućnost postizanja konsenzusa među državama članicama. Primjeri uključuju blokadu paketa pomoći Ukrajini vrijednog 90 milijardi eura, neuspjeh u uvođenju sankcija nasilnim doseljenicima na Zapadnoj obali te teškoće u donošenju mjera protiv Rusije.
Kako upozoravaju upućeni izvori, problem nije samo birokratski, već i politički: EU riskira marginalizaciju u trenutku kada su globalni odnosi sve napetiji, a odluke se donose brže nego što Unija može reagirati, piše Politico.
vezane vijesti
Zbog toga sve veći broj država, predvođen Njemačkom i Švedskom, zagovara ukidanje ili značajno ograničavanje prava veta, koje omogućuje jednoj članici da blokira odluke cijelog bloka.
Njemački ministar vanjskih poslova Johann Wadephul otvoreno je poručio da bi načelo jednoglasnosti trebalo ukinuti prije kraja aktualnog zakonodavnog razdoblja kako bi EU postao učinkovitiji globalni akter.
Sličan stav iznio je i švedski premijer Ulf Kristersson, najavivši da će se rasprava o prelasku na kvalificiranu većinu u vanjskoj politici dodatno intenzivirati.
Mađarska kao simbol problema
Raspravu je dodatno zaoštrila Mađarska, koja je više puta blokirala ključne odluke, uključujući pomoć Ukrajini. Premijer Viktor Orbán time je postao simbol šireg problema: činjenice da svaka država može zaustaviti cijeli proces.
Diplomati upozoravaju da problem ne bi nestao ni promjenom vlasti u Budimpešti, jer bi bilo koja druga članica mogla koristiti isto pravo veta.
S druge strane, zemlje poput Francuske i Belgije brane postojeći sustav, strahujući da bi ukidanje veta oslabilo utjecaj manjih država i dodatno centraliziralo moć.
Belgijski premijer Bart De Wever upozorio je da bi otvaranje tog pitanja moglo izazvati još dublje podjele unutar Unije.
Institucionalni sukobi i prijedlozi reformi
Problemi se ne svode samo na države članice. Napetosti postoje i unutar samih institucija EU-a. Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen i šefica europske diplomacije Kaja Kallas navodno su u sukobu oko nadležnosti u vođenju vanjske politike.
Francuski ministar vanjskih poslova Jean-Noël Barrot također je upozorio na potrebu jasnijeg razgraničenja ovlasti.
U međuvremenu, pojavljuju se i ambiciozni prijedlozi reformi. Među njima su ideje o stvaranju funkcije ‘ministra vanjskih poslova EU-a’, osnivanju europskog sigurnosnog vijeća te jačanju uloge diplomatske službe EU-a.
Neki stručnjaci čak zagovaraju integraciju Europske službe za vanjsko djelovanje u Europsku komisiju kako bi se ubrzalo donošenje odluka i povećala učinkovitost.
'Problem je veto'
Unatoč brojnim prijedlozima, mnogi diplomati smatraju da je srž problema jednostavna: pravilo jednoglasnosti.
Kako ističu, bez obzira na broj institucija ili reformi, sustav u kojem svaka država ima pravo blokade teško može biti učinkovit u kriznim situacijama.
Rasprava o reformi dolazi u trenutku kada se Europa suočava s nizom izazova – od rata u Ukrajini do napetosti na Bliskom istoku i pogoršanja transatlantskih odnosa.
Dok jedni smatraju da je vrijeme za duboke promjene, drugi upozoravaju na rizik od gubitka ravnoteže među državama članicama.
Jedno je, međutim, jasno: bez promjena, EU bi mogao sve teže pratiti tempo globalne politike.
