Prije tjedan dana svjetski čelnici okupili su se u Londonu na državnom ispraćaju britanske kraljice Elizabete II. Sada mnogi od njih kreću na drugi kraj svijeta na još jedan državni sprovod - onaj ubijenog bivšeg japanskog premijera Shinza Abea, koji će se održati u utorak. No Japanci, čini se, nisu oduševljeni time, i to ne samo zato što se procjenjuje da će ispraćaj koštati 11,4 milijuna dolara, piše BBC
Posljednjih tjedana sve je veće protivljenje, a ankete pokazuju da je više od polovice stanovništva zemlje sada protiv državnog pogreba. Prošli tjedan muškarac se zapalio u blizini ureda premijera u Tokiju, a prošli ponedjeljak oko 10.000 prosvjednika marširalo je ulicama glavnog grada tražeći da se pogreb otkaže.
S druge strane događaj privlači japanske saveznike iz cijelog svijeta. Američki predsjednik Joe Biden neće doći, ali stiže potpredsjednica SAD-a Kamala Harris, kao i singapurski premijer Lee Hsien Loong te australski premijer Anthony Albanese, uz trojicu svojih prethodnika. Indijski premijer Narendra Modi preskočio je kraljičin sprovod, ali leti u Tokio kako bi odao počast Abeu. Na pogreb dolazi i kanadski premijer Justin Trudeau te bivša britanska premijerka Theresa May. Mihail Švidkoj, posebni predstavnik ruskog predsjednika za međunarodnu kulturnu suradnju, bit će predstavnik Rusije na sprovodu.
Dok je u ime Hrvatske na ispraćaju kraljice Elizabete II bio predsjednik Zoran Milanović sa suprugom, na pogrebu bivšeg japanskog premijera državu će predstavljati veleposlanik u Japanu Dražen Hrastić, potvrđeno je za tportal u Vladi.
vezane vijesti
Što govori o Abeu to što se, čak i dok se svjetski čelnici okupljaju na njegovu sprovodu, mnogi u njegovoj zemlji protive tome, analizira BBC.
Kao prvo, ovo nije uobičajen događaj. U Japanu su državni pogrebi rezervirani za članove carske obitelji. Samo je jednom od Drugog svjetskog rata političaru ukazana ta čast, i to davne 1967. godine. Dakle činjenica da Abeu priređuju državni pogreb velika je stvar. Djelomično je to zbog načina na koji je umro - ubijen je na predizbornom skupu u srpnju i Japan je tugovao za njim. Nikada nije bio toliko popularan, sudeći prema anketama, ali malo tko će poreći da nije donio zemlji stabilnost i sigurnost.
Tako da je i odluka da mu se priredi državnički sprovod odraz njegova statusa. Nitko nije dulje služio u uredu premijera i, vjerojatno, nijedan drugi poslijeratni političar nije imao takav utjecaj na položaj Japana u svijetu. 'Bio je ispred svog vremena', kazao je profesor Kazuto Suzuki, politolog i bivši Abeov savjetnik.
'Razumio je promjenu ravnoteže moći. Da će Kina u usponu, naravno, iskriviti ravnotežu moći i preoblikovati poredak u regiji. Stoga je želio preuzeti vodstvo', dodaje. Profesor Suzuki ukazuje pritom na Transpacifičko partnerstvo (TPP), veliki plan predsjednika Baracka Obame da okupi sve američke saveznike u azijsko-pacifičkom području u ogromnu zonu slobodne trgovine. Kada je Donald Trump povukao SAD iz TPP-a 2016., svi su očekivali da će propasti. Ali nije. Abe je preuzeo vodstvo i stvorio Sveobuhvatni i progresivni sporazum za transpacifičko partnerstvo ili CPTPP. To je užasno ime za savez, ali je signaliziralo novu spremnost Japana da preuzme vodstvo u Aziji. Također je odigrao ključnu ulogu u stvaranju Quada, saveza između SAD-a, Japana, Indije i Australije.
Još značajnije su promjene koje je Abe napravio u japanskoj vojsci. Godine 2014. progurao je zakon koji je 'reinterpretirao' japanski pacifistički poslijeratni ustav. To je omogućilo Japanu da provodi 'kolektivnu samoobranu'. Drugim riječima, prvi put od Drugog svjetskog rata Japan se mogao pridružiti američkim saveznicima u vojnoj akciji izvan svojih granica. Sam zakon bio je kontroverzan, a kritike zbog toga traju i danas. Tisuće ljudi koji su ovih dana prosvjedovali protiv državnog pogreba optužuju Abea da je usmjerio Japan prema ratu. 'Abe je usvojio prijedlog zakona o kolektivnoj samoobrani. To znači da će se Japan boriti s Amerikancima, što znači da je omogućio Japanu ponovno ratovanje, zato se protivim državnom sprovodu', rekao je prosvjednik Machiko Takumi.
Japan je zemlja traumatizirana ratom. Ali nisu samo sjećanja na atomske bombe ono zbog čega su ljudi ljuti na Abea. Japanski poslijeratni ustav jasno kaže da se zemlja 'odriče prava na vođenje rata'. Ako je želio to promijeniti, Abe je trebao raspisati referendum. Ali znao je da će izgubiti. Umjesto toga, njegov je zakon 'reinterpretirao' značenje ustava.
'Na Abea se gleda kao na nekoga tko je smatrao da ne mora odgovarati ljudima. Što god da je učinio, učinio je to protiv ustavnih načela. Učinio je to protiv načela demokracije', kaže profesor Koichi Nakano sa sveučilišta Sophia u Tokiju.
No Abeovi pristaše na to ne gledaju tako. Prije bilo kojeg drugog svjetskog vođe, Abe je uvidio rastuću prijetnju od Kine i odlučio da Japan mora postati potpuno predan član američko-japanskog saveza. 'Abe je imao vrlo futurističku viziju', kaže njegov bivši savjetnik Suzuki. 'Vidio je da će se Kina uzdići, a Sjedinjene Države povući iz regije. Kako bi Sjedinjene Države ostale povezane s ovim dijelom svijeta, shvatio je da moramo imati moć da se obranimo', dodaje.
Ponovno naoružan i sposoban Japan u interesu je Washingtona, ali i mnogih drugih zemalja u Aziji, jednako zabrinutih zbog Kine. Abe je pronašao partnere u Canberri i Delhiju. Kad je ubijen, indijski premijer Modi proglasio je nacionalni dan žalosti u Indiji.
Ali postoji jedno mjesto na kojem Abea ne oplakuju i u kojem je više puta osuđivan kao ratni huškač i revizionist. To mjesto je Kina, što objašnjava zašto je Peking poslao potpredsjednika Wang Qishana u London, ali u Tokio šalje bivšeg ministra znanosti i tehnologije, za kojeg nitko izvan Kine nije čuo.
