Još krajem 2014. postalo je jasno da bi Branimir Glavaš mogao na slobodu. Polovicom siječnja to se dogodilo jer mu je Ustavni sud ukinuo mu presudu u slučajevima 'garaža' i 'selotejp', u kojima je pravomoćno osuđen na osam godina zatvora zbog ratnog zločina nas srpskim civilima u Osijeku 1991. te od Vrhovnog suda zatražio da ponovi postupak u kojem je potvrdio osuđujuću presudu zagrebačkog Županijskog suda. Glavaš je 20. siječnja pušten iz mostarskog zatvora jer je u BiH pobjegao 2010. kako da ne bi morao kaznu služiti u Hrvatskoj. U međuvremenu je izabran u Sabor s liste HDSSB-a i čeka ponavljanje postupka.

Bandić u aferi Agram

Milan Bandić, zagrebački gradonačelnik u listopadu 2014. prvi je put završio u Remetincu nakon što je uhićen u sklopu akcije Agram. Pušten je nakon uplaćene jamčevine od 15 milijuna kuna mjesec dana nakon uhićenja, ali je u Remetinec ponovno vraćen o ožujku 2015. nakon proširenja USKOK-ove istrage jer se utvrdilo da je prekršio dano obećanje da neće utjecati na svjedoke. Petnaest milijuna kuna kojima je jamčio njegov odvjetnik Marjan Hanžeković završilo je u državnom proračunu, a onda je uslijedila rijetko viđena pravosudna trakavica u kojoj je Bandićev odvjetnički tim uložio žalbu Ustavnom sudu. Nakon mjesec i pol dana, polovicom travnja Bandić je pušten na slobodu; nakon što je Ustavni sud poništio tri rješenja Županijskog suda, Hanžekoviću su vraćeni milijuni.

USKOK je prije desetak dana konačno podignuo optužnicu u aferi Agram. Bandića i još petnaest ljudi sumnjiči da su oštetili Grad i gradske tvrtke za 26 milijuna kuna. Optužnica sadrži više od 400 stranica, a sud bi o njenoj valjanosti mogao raspravljati najranije sredinom iduće godine. Najprije se optužnica mora dostaviti svim optuženicima nakon čega i oni, u narednih mjesec dana, mogu odgovoriti na Uskokove optužbe. Tek tada počinju teći ostali zakonski rokovi pa se sudsko optužno vijeće koje optužnicu može potvrditi, odbaciti ili vratiti tužiteljstvu na doradu neće moći sastati prije lipnja ili u najboljem slučaju svibnja 2016. Tek ako optužnica bude potvrđena, sazvat će se pripremno ročište na kojem će se, među ostalim odrediti i datum početka mogućeg suđenja.

Ćaća se vratio

Najpoznatiji remetinečki zatvorenik Ivo Sanader iza rešetaka je s prekidima od prvog uhićenja u Salzburgu u prosincu 2010. pa do puštanja u studenom ove godine proveo više od 1.200 dana. U kontinuitetu iza rešetaka je bio od polovice studenog 2012. do druge polovice 2015. Danas će, sutra će, za mjesec dana, u svibnju, u lipnju, u rujnu… Tako su otprilike išle najave kada bi se 'Ćaća' mogao vratiti na slobodu, ali to se dogodilo tek 25. studenog. Nešto ranije Ustavni sud usvojio je tužbu njegovih odvjetnika i donio odluku u kojoj se tvrdi da je bivšem premijeru neustavno produljen istražni zatvor, pa stoga nije bilo ni zakonskog rješenja za određivanjem jamčevine. Sanaderu je vraćena i putovnica, slučaj Fimi Media u kojem je nepravomoćno osuđen na devet godina vraćen je na početak, a još dugo bivši premijer obijat će vrata sudova jer upravo mu se sudi za aferu Planinska, a tu su još afere HEP – DIOKI, Hypo - Ina - Mol. U posljednje navedenoj u kojoj je osuđen za ratno profiterstvo i primanje mita dobio je osam i pol godina, ali je na kraju Ustavni sud naložio ponavljanje suđenja.

Horvatinčić može voziti gliser

Presudu koja je zgrozila javnost donio je Općinski sud u Šibeniku. On je, podsjetimo, u studenom osudio zagrebačkog poduzetnika Tomislava Horvatinčića na uvjetnu kaznu u trajanju od godinu i osam mjeseci s rokom kušnje od tri godine zbog izazivanja pomorske nesreće u kojoj je 16. kolovoza 2011. poginuo talijanski nautičarski bračni par Salpietro. Uz uvjetnu kaznu Horvatinčić, prema nepravomoćnoj presudi, mora platiti i 167 tisuća kuna sudskih troškova. Iz DORH-a su odmah najavili žalbu na presudu, ali je žalbu najavio i Horvatinčićev odvjetnički tim tvrdeći kako su dokazali kako su svemu kumovale nesretne okolnosti, ali i činjenica da su Talijani želeći izbjeći sraz skrenuli jedrilicom i presjekli put Horvatinčićevom gliseru. Horvatinčiću sud nije uskratio pravo upravljanja brodicom.

Mamić dvaput u Remetincu

U jednoj godini Zdravko Mamić, gazda Dinama, dvaput je završio po mjesec dana u Remetincu. Prvi put u srpnju zbog sumnje da je s bratom ZoranomMamićem, bivšim direktorom tog kluba Damirom Vrbanovićem i poreznikom Milanom Pernarom počinio niz nedjela počinjenih u posljednjih šest godina - od davanja mita do utaje poreza i zlouporaba kojima su Dinamo i država zajedno oštećeni za najmanje 130 milijuna kuna. U studenom je ponovno završio iza rešetaka ovoga puta sa sinom Mariom Mamićem i dvojicom istarskih poduzetnika, Igorom Krotom i Sandrom Stipančićem, zbog sumnje da su iz Dinama preko off-shore tvrtaka izvukli deset milijuna eura i pola milijuna funti. Nakon mjesec dana iza rešetaka pušten je da se brani sa slobode nakon što je na sudski račun položio nešto više od 6,3 milijuna kuna u gotovini, a u zemljišnim knjigama upisano je založno pravo na kuću u Samoboru koja je procijenjena na 7,63 milijuna kuna.

Rončević nije 'kamiondžija'

Berislav Rončević, bivši ministar obrane nakon šesti i pol godina od pokretanja istrage pravomoćno je oslobođen. Rončević je bio prvi dužnosnik protiv kojeg je zbog sumnje u korupciju vođena tzv. državnoodvjetnička istraga, u vrijeme kada je borba protiv korupcije bila pod posebnim povećalom u svjetlu pristupanja Hrvatske Europskoj uniji. Bivšeg ministra obrane teretilo se da je pri nabavi vojnih kamiona 2004. oštetio državni proračun za oko 10 milijuna kuna, nepravomoćno je oslobođen krajem siječnja 2014. u ponovljenom postupku, jer je osuđujuću presudu iz kraja 2010. ukinuo Vrhovni sud. Konačnu pravomoćnu satisfakciju doživio je u prosincu ove godine kada je javnost doznala i da je nekoliko mjeseci ranije posao pronašao u Hrvatskoj gospodarskoj komori.

Paravinja treći put na sudu

Dragan Paravinja, vozač kamiona, zbog pokušaja silovanja i ubojstva Antonije Bilić u lipnju 2011. dvaput je na Županijskom sudu u Šibeniku osuđen na 40 godina zatvora. Unatoč tome, Vrhovni sud u listopadu ove godine odlučio je da se mora ići u novi postupak. Kako je protumačio glasnogovornik Županijskog suda u Šibeniku Branko Ivić, Vrhovni sud ne spori da je Paravinja pokušao silovati maloljetnu Antoniju Bilić, koju je ubio. Vrhovni sud naveo je da u ponovljenom postupku optužba nije uspjela dokazati je li Antonija Bilić ubijena radi prikrivanja pokušaja silovanja, ili je ubijena zbog počinjenja drugog kaznenog djela, odnosno silovanja. Sud je smatrao kako je i u ponovljenom postupku nedvojbeno dokazano kako je Paravinja presudio Antoniji Bilić jer su u njegovom kamionu pronađeni tragovi njezine krvi, sline i kose, a rekonstruirana je i njegova ruta kretanja kobnoga dana kada je maloljetnica posljednji put viđena na mostu preko Čikole kod Drniša, prije nego što se ukrcala u njegov kamion, a čije je tijelo pronađeno je u studenom 2012. kod Josipdola. Unatoč svemu, obitelj će ponovo morati prolaziti kroz cijeli proces koji će ovoga puta biti pred drugim sudskim vijećem, ovoga puta u Splitu.